Branka Biketa Caktaš : U ranoj dobi, slikovnica je prozor u svijet, ali i zrcalo u kojem dijete otkriva sebe
Dječji vrtić Ciciban prvi je vrtić u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji je 1999. godine osnovala fizička osoba. Vrtić nosi ime po sjenici - dragoj bilogorskoj ptici stanarici koja uveseljava svojim pjevom. Danas, nakon dvadeset i četiri godine rada, Dječji vrtić Ciciban odgaja i obrazuje 218 malih Bjelovaraca u tri objekta (11 odgojno-obrazovnih skupina). Vrtić zapošljava ukupno pedesetak djelatnika i time u potpunosti udovoljava Državnom pedagoškom standardu.
Od samog početka rad vrtića sufinancira Grad Bjelovar i na taj način podupire bjelovarske obitelji. Branka Biketa Caktaš, s kojom sam razgovarala, specijalist je rehabilitacije i edukacije u tom vrtiću te surađuje sa svima koji neposredno rade s djecom, osmišljava i zajedno s njima provodi programe i predstavlja motor mnogoga dobroga u vrtiću.
Anita Peti-Stantić: Dječji vrtić Ciciban jedan je od pet vrtića u gradu Bjelovaru. Recite nam na početku po čemu mislite da je poseban. Zašto ste vi osobno ponosni što radite upravo u tom vrtiću?
Branka Biketa Caktaš: Osim redovitog cjelodnevnog programa odgoja i obrazovanja, vrtić provodi posebne programe i programe javnih potreba kako bismo zadovoljili potrebe djece i roditelja s područja grada Bjelovara za specifičnim programima ili uključivanjem djece u proces ranog odgoja i obrazovanja u vrtiću. Dječji vrtić Ciciban provodi programe koji imaju odobrenja Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske – ukupno smo napisali i verificirali dvadeset programa za djecu rane i predškolske dobi, među ostalima: program ranog učenja engleskoga jezika, program za poticanje rane darovitosti, program glazbeno-folklorne igraonice, program predškole, program radionica za potporu roditeljstvu, program fotografije za djecu – Svjetloris, program Vrtić - prijatelj dojenja, program početnog upoznavanja s ledom – klizanje, Robotići – STEM program upoznavanja s robotikom i mnoge druge.
Pod uspješnim pedagoškim i poslovnim menadžmentom ravnateljice Senke Ivanušec, svi zaposlenici vrtića gotovo dva i pol desetljeća dijele zajedničku viziju vrtića kao mjesta radosnog odrastanja i zajedničkog učenja djece i odraslih. Zajedno s ustanovom, rasla su djeca, ali i odrasli - mijenjali smo svoje kompetencije, razvijali vještine i stjecali nova znanja. Širili smo krila, davali korijenje i pozitivno utjecali na gotovo dvije tisuće mladih Bjelovaraca i njihovih obitelji.
Vrtić Ciciban dio je lokalne zajednice, prati i doprinosi svim važnim događanjima u gradu Bjelovaru. Njegujući kurikulum otvorenosti i uvažavanja, humanističkog pristupa i kontinuiranog učenja želimo i dalje unapređivati svoju odgojno-obrazovnu praksu i biti mjesto zajedništva, igre i znanja jer sve što čovjek zaista treba - naučio je još u vrtiću (R. Fulghum). Osobno, kvalitetno vođenje ustanove i inspirativna radna okolina potakla me na cjeloživotno učenje pa sam završila poslijediplomski znanstveni magistarski studij te nedavno, poslijediplomski specijalistički studij Rane intervencije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu.
U DV Ciciban njegujemo zajedništvo pa se ponosimo što smo još 2002. imali internetsku stranicu vrtića, što čuvamo i njegujemo tradiciju bilogorskog kraja, bavimo se ekologijom i imamo svoj eko-vrt. Dobitnici smo Zlatne plakete - Grb grada Bjelovara za područje odgoja (2004.) i županijskog priznanja Plaketa Tihomir Trnski, 2009., a ravnateljica vrtića Senka Ivanušec dobitnica je Zlatne plakete Grb grada Bjelovara za izuzetna postignuća u odgoju. U suradnji s Fotoklubom Bjelovar i voditeljicom Zlatom Medak provodili smo eksperimentalni program "Fotografija u vrtiću" koji je prihvatio Hrvatski fotosavez pa DV Ciciban ima status pridružene članice Hrvatskog fotosaveza.
Nekoliko smo puta sudjelovali na Nacionalnoj smotri projekata za ljudska prava i demokratsko građanstvo, a povodom 250. obljetnice Grada Bjelovara izdali smo slikovnicu "Gledam svoj grad Bjelovar" (autori: Miroslav Brletić, Ivana Jurić, Anita Grünhut i Branka Biketa Caktaš). Od 2000. godine provodimo manifestaciju Proljeće u Cicibanu - dani otvorenih vrata vrtića. Priređujemo višednevne aktivnosti - gostovanja stručnjaka i drugih zanimljivih gostiju, kazališne predstave, igre na otvorenom itd.
Naše područje rada ovisi o cjeloživotnom učenju stoga svi učimo – i djeca, i mi stručnjaci. Teško je govoriti o transmisiji znanja s iskusnih odgajatelja na mlađe, više volimo govoriti o transformacijskoj ulozi učenja pa rado prihvaćamo snage i novosti koje donose mladi odgajatelji u struku. Uzajamnost u odnosima i ozračje prihvaćanja pomaže i jednima i drugima da se lakše nose s izazovima i osnažuje nas za nova učenja.
Često se odazivamo na humanitarne akcije ili ih sami organiziramo, čime pokazujemo senzibilitet prema zajednici te razvijamo opće ljudske vrijednosti u radu s djecom – to je prepoznao Hrvatski Crveni križ pa smo tijekom pedagoške godine 2022./2023. razvijali državni projekt Kutić humanosti. Osim toga, prvi smo vrtić – prijatelj dojenja u Republici Hrvatskoj – osnažujemo i podupiremo dojenje u suradnji s poznatom bjelovarskom pedijatricom Marijom Čatipović. Svi se trudimo doprinositi struci, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, zajednici i gradu Bjelovaru pa sam i ja jedna od članica uredništva časopisa Bjelovarski učitelj.
U vrtiću ste zaposleni kao pedagoginja, tako da na svim projektima koje vrtić provodi neposredno surađujete s odgajateljima i potičete ih na uključivanje. Kako teče ta suradnja? Tko inicira projekte, dolaze li vam odgajateljice često sa svojim idejama? Kako odlučujete o tome koje će se aktivnosti provoditi na razini čitavog vrtića, a koje u pojedinim skupinama?
Prednost vrtića optimalne veličine kao što je Dječji vrtić Ciciban jest ta što ravnateljica i ja dobro poznajemo svako dijete, sve roditelje i održavamo svakodnevnu komunikaciju s cijelim kolektivom vrtića. Upravo takva svakodnevica pridonosi kulturi vrtića u kojoj slobodno raspravljamo i dogovaramo se oko planova i aktivnosti. Projektni način planiranja i realizacije odavno je usvojen i redovna je praksa u našem vrtiću. Potičemo holističko učenje, a upravo projekti to omogućavaju. Projekti na različite načine pronalaze put do nas – velik broj projekata same osmišljavamo, planiramo, realiziramo i evaluiramo, u neke smo pozvane, a neke odabiremo, primjerice na platformi eTwinning.
Odluka o tome kako se provodi projekt, na razini vrtića, objekta ili skupine ovisi o nizu čimbenika poput zahtjevnosti projekta, interesu djece, dobi i mogućnostima itd. Istaknula bih veliki državni projekt Hrvatskog Crvenog križa Kutić humanosti u čijem razvoju smo sudjelovali, projekt senzibilizacije za francuski jezik u suradnji s Gimnazijom Bjelovar, projekt Cicibani putopisci (roditelji i djeca predstavljaju svoje doživljaje s obiteljskih putovanja), Mindfulness u odgojno-obrazovnom procesu i mnogi drugi.
Na koje sve načine osiguravate prijenos znanja i najboljih iskustava odgajatelja koji su već iskusni u provođenju programa na mlađe?
Naše područje rada ovisi o cjeloživotnom učenju stoga svi učimo – i djeca, i mi stručnjaci. Teško je govoriti o transmisiji znanja s iskusnih odgajatelja na mlađe, više volimo govoriti o transformacijskoj ulozi učenja pa rado prihvaćamo snage i novosti koje donose mladi odgajatelji u struku. Uzajamnost u odnosima i ozračje prihvaćanja pomaže i jednima i drugima da se lakše nose s izazovima i osnažuje nas za nova učenja. Naravno, tu je i zakonski obvezno mentoriranje pripravnika na pripravničkom stažu, no prednost je što u jednom optimalnom vrtiću mogu sudjelovati svi koji žele i pružiti jedni drugima podršku u učenju.
Upravo u vrtiću imamo na pripravničkom stažu mladu odgajateljicu Ivu Benčina. U samo nekoliko mjeseci zajedno sa svojom mentoricom Dijanom Rajković razvija program rane senzibilizacije za francuski jezik i doprinosi svojim znanjima o plurilingvizmu i plurikulturanosti stečenima na fakultetu. Obje surađuju s Gimnazijom Bjelovar i profesoricom Željkom Crnković što doprinosi bogaćenju kurikuluma obje ustanove.
No, kao još veće dobrobiti istaknula bih benefite za djecu i učenike: uživanje u interakcijama i zajedničkim aktivnostima, razvoj identiteta, otvorenost prema svijetu oko sebe i prema novim iskustvima, razvijanje osobnih potencijala (kreativnih, jezičnih, …), poticanje radosti učenja i razvoj socijalnih kompetencija u komunikaciji djece i adolescenata, fleksibilnost i adaptabilnost.
Koje se sve neposredne i posredne aktivnosti poticanja ranog jezičnog razvoja i čitalačke pismenosti provode u vrtiću u kojem radite?
Na ranu pismenost gledamo kao na kompetenciju koju treba poticati i razvijati. S tog polazišta formiramo mnoge projekte i aktivnosti koje uključuju i djecu i odrasle. DV Ciciban ima verificiranih dvadeset programa pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja (prema DPS-u, 2008.) te velik dio razvija upravo ovu vrstu kompetencija. Jedan od njih je program glazbeno-folklorne igraonice koji je usmjeren na očuvanje tradicionalnih, kulturnih i folklornih vrijednosti u narodnim običajima, tradicijske plesove, pjesme, nošnje i igre različitih folklornih zona u Hrvatskoj, ali s posebnim naglaskom na Bilogoru kojoj teritorijalno pripadamo.
U aktivnostima senzibilizacije djeteta za folklorno područje izražavanja i djelovanja njegujemo i estetsku vrijednost našega jezika, jezika koji se koristio u selima Bilogore. Djeca znaju i osjete da se pojedini izrazi i fraze koriste u pjesmama i igrama kojima su izloženi, a ne u svakodnevnom govoru (šalata, ponjava, šarajtoflin, dvor…). Iako Bilogorci prilično dobro barataju standardnim hrvatskim književnim jezikom, u tradicijskim stihovima i igrama nalazimo puno turcizama, hungarizama, germanizama. Ljepota i bogatstvo hrvatske riječi čuva se u ovakvim programima i otima zaboravu. Velik broj djece koja krenu u naš program nastavljaju u školskim folklornim skupinama i kasnije u udrugama koje su vrlo aktivne u Bjelovaru.
Zajednica nas prepoznaje kao važnog čimbenika u realizaciji dobrobiti djece, a to je ono što jedan grad čini atraktivnim za mlade obitelji. Trendovi koje pratimo već nekoliko godina pokazuju nam da Bjelovar sve više privlači obitelji koje kod nas uspješno rješavaju profesionalna i stambena pitanja te odgojno-obrazovne potrebe svoje djece.
Cijenimo i potičemo gostovanja roditelja u odgojno-obrazovnim skupinama, a roditelji korisnici usluga rado se uključuju neposredan odgojno-obrazovni rad. Najaktivniji su učitelji, knjižničari, zdravstveni radnici, veterinari, zaposlenici DM-a (kompanija koja potiče volontiranje u zajednici)… Svakoga od njih za uloženi trud očekuje naša konstruktivna pozitivna povratna informacija i zahvalnica vrtića. Javlja nam se određeni broj roditelja koji žele doći pročitati slikovnicu djeci: dogovaramo naslove i follow up aktivnosti u skladu s njihovim raspoloživim vremenom i interesima. Cijenimo svaku inicijativu roditelja i želimo da se u vrtiću osjećaju dobro.
Istakla bih susrete s književnicima i ilustratorima kao posebne doživljaje za djecu. Pri svakom metodičkom pristupu slikovnici u odgojno-obrazovnim skupinama, odgajatelji obavezno pročitaju imena i prezimena autora. Važno je djeci dati do znanja da su slikovnice kreativni proizvod, umjetnička ekspresija i da je potrebno vrijeme, trud i talent da dođu do vrtića. Tijekom godina DV Ciciban posjetili su mnogi autori i ilustratori: Mladen Kušec, Nikolina Manojlović Vračar, Dijana Merey Sarajlija, Željka Mezić, Sonja Zubović i drugi, a posebno cijenimo gostovanja naših zavičajnih autora poput Romane Kovačić, Jadranke Prišljin ili pak poznate bjelovarske profesorice Darinke Bojčić. Naime, Darinka Bojčić objavila je zbirku stihova "Koka Kata" koju su djeca polaznici Dječjeg vrtića Ciciban ilustrirali svojim crtežima. Ovaj projekt djeci i autorici donio je druženje, puno smijeha, razgovor o stihovima i uvid u kreativni proces. Na velikom gradskom predstavljanju zbirke poezije sudjelovala su i djeca našega vrtića.
Svakako još valja istaknuti sjajan državni projekt Moja prva knjiga. Na jednom od godišnjih natječaja pobijedila je učenica III. osnovne škole Bjelovar Rea Ban. Rea je predstavila svoju autorsku slikovnicu i uz pomoć odgajatelja, održala likovnu radionicu za djecu. Ove godine, Bjelovar i Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar bili su domaćini manifestacije Ovca u kutiji. To nam je pružilo mogućnost sudjelovanja na izvrsnom okruglom stolu, a djeci još jedan književni susret s autoricom Almom Pongrašić i njenim psom.
Također, Dječji vrtić Ciciban svake se godine uključuje u manifestaciju Noć knjige različitim događanjima na razini ustanove ili grada. Tim povodom razvijali smo kompetenciju višejezičnosti kod djece i čitali slikovnice na stranim jezicima, priređivali izložbe (pa čak i virtualne), organizirali gostovanja, dodjeljivali zahvalnice za kontinuiranu suradnju s ustanovom ili promovirali virtualnu slikovnicu oca i sina (6 godina, polaznik vrtića).
U DV Ciciban svakodnevno provodimo BrainGym vježbe i vježbe Mindfulnessa koje pomažu djeci u mentalnom fokusu, pripremi za aktivnosti, održavanju pozornosti i potiču cjelokupni razvoj djeteta. Puno pozornosti posvećujemo osnaživanju obitelji predlažući zajedničke mindfulness vježbe, vježbe/igre relaksacije i slično. Aplikacija Dinamikom je hrvatski proizvod (kreator je mlada IT tvrtka iz Varaždina) koja se pokazala neprocjenjivom u izvanrednoj situaciji, a koju smo koristili prije pandemije i koju i danas koristimo.
Na što ste posebno ponosni?
Ponosni smo što je naš vrtić već gotovo četvrt stoljeća duboko integriran u zajednicu i što je njen važan dio. Zajednica nas prepoznaje kao važnog čimbenika u realizaciji dobrobiti djece, a to je ono što jedan grad čini atraktivnim za mlade obitelji. Trendovi koje pratimo već nekoliko godina pokazuju nam da Bjelovar sve više privlači obitelji koje kod nas uspješno rješavaju profesionalna i stambena pitanja te odgojno-obrazovne potrebe svoje djece i pri tom mislim na sve vrtiće i škole u Bjelovaru.
U tom bih kontekstu voljela najaviti i novi projekt Dječjeg vrtića Ciciban – Cicibanov književni klub za bake i djedove. Bake i djedovi iznimno su značajni ljudi u životima djece i do sada smo realizirali nekoliko sjajnih suradnji i aktivnosti baš s populacijom baka i djedova poput posebne radionice za bake, gostovanja, radno-praktičnih aktivnosti i slično. Cilj ovog kluba je podrška djeci i odraslima u razvoju dječje kompetencije rane pismenosti. Cicibanov književni klub za bake i djedove bavit će se slikovnicama, igrama i poticajima koji se mogu primjenjivati u obiteljskom okružju. Prvi partner u ovom projektu Dječjeg vrtića Ciciban je Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar – Dječji odjel. Planirane susrete stručnjaka (voditelja i moderatora kluba) i zainteresiranih baka i djedova održavat ćemo u vrtićkom okružju jednom mjesečno u zabavnom ozračju uz kavu i čaj i to od siječnja 2024. godine.
Recite nam nešto detaljnije o suradnji s narodnom knjižnicom Petar Preradović u Bjelovaru. Imate li povratne informacije od roditelja o tome posjećuju li s sa svojom djecom knjižnicu i uključuju li se u programe za djecu u njoj?
Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar je jedan od najvažnijih partnera Dječjeg vrtića Ciciban u razvoju kompetencija rane pismenosti. Naša suradnja je prirodna, dugogodišnja i vrlo uspješna. Međusobno se nadopunjujemo, ali i stvaramo zajedničke dodane vrijednosti.
Od osnutka vrtića surađujemo s vrlo aktivnim Dječjim odjelom koji bogatstvom građe, knjižničnim uslugama i vrsnošću u stručnosti zaposlenica podupire razvoj rane pismenosti i u vrtićima i u školama Bjelovara. Zajedno sa stručnjacima Dječjeg odjela knjižnice organiziramo književne susrete, radionice, pričaonice, međusobne posjete, istraživanja, izložbe i međusobna stručna usavršavanja. Važno je istaknuti da kolegice s Dječjeg odjela knjižnice rado s nama predstavljaju zajedničke projekte pa smo tako imale prilike predstaviti iskustva iz prakse na stručnim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje (voditeljica viša savjetnica Andreja Silić – Jačanje jezičnih kompetencija u suradnji vrtića i knjižnice).
U koautorstvu pišemo stručne članke i objavljujemo ih na lokalnim portalima i stručnim časopisima iz područja odgoja i obrazovanja i knjižničarstva (Bjelovarski učitelj, Školske novine, Časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, različiti bilteni i zbornici sa stručnih skupova). U izazovno doba korone, naša suradnja se čak i intenzivirala jer smo održavale Zoom sastanke, online pričaonice za djecu, a knjižničarke su uvele praksu čitanja i pripovijedanja u audio obliku kojeg smo mi u vrtiću spremili u oblak i međusobno dijelimo.
Izuzetno je važno čitati djeci: unutar obitelji - zbog osjećaja intimnosti, povezanosti i ljubavi i to od prvog dana. Duhovito, ali otvoreno o tome govori i engleski citat kako nema aplikacije koja zamjenjuje roditeljsko krilo i slikovnicu.
Kada smo prije više od deset godina uključili Bibliobusnu službu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar u obilazak naših objekata, dogodio se kvalitativni pomak u osiguranju uvjeta poticajnog okružja za razvoj dječje kompetencije rane pismenosti. Knjižnica i Vrtić postaju partneri u razvoju rane pismenosti doprinoseći zajedničkom cilju. Suradnja bibliobusa i Dječjeg vrtića Ciciban dio je vrtićkog kurikuluma koji se potvrđuje kroz usmjerenost na ostvarivanje djetetove emocionalne, osobne, obrazovne i socijalne dobrobiti. Tijekom Godine čitanja potakli smo djecu predškolske dobi na izražavanje i stvaranje, razvoj kompetencija te utjecali na prepoznatljivost bibliobusa u našoj zajednici. Autorska priča zaposlenice Bibliobusne službe Dražene Rajsz Žuto-plavi biblić bila je inspiracija za izvrsne dječje likovne radove i tako je nastala virtualna slikovnica – još jedan produkt dobre suradnje vrtića i knjižnice.
Dakle, suradnja s bjelovarskom knjižnicom izuzetno je kvalitetna jer znamo da obje ustanove kreiraju i realiziraju nove vrijednosti. Kako smo u stalnom kontaktu, znamo da roditelji s djecom koriste knjižnične usluge i da su često u knjižnici što povoljno utječe na razvoj rane pismenosti i čitateljskih navika u obitelji. Djeca ostvaruju kolektivnu članarinu u knjižnici i mogu posuđivati građu u bibliobusu i na Dječjem odjelu.
Kako vi, kao pedagog, gledate na promjene u čitateljskim navikama roditelja i djece danas u odnosu na to kakve su te navike bile nekada? Mislite li da danas o čitanju najmlađima brinemo više nego što smo to činili prije ili da je ta briga smanjena?
Da, složila bih se s tvrdnjom da danas više znamo i da smo kao stručnjaci usmjereni na brigu o ranoj pismenosti kod djece koju promičemo kao društvenu vrijednost. Sva dostupna istraživanja i rezultati provedenih PISA testiranja pokazuju nam da smo na dobrom putu. Jake nacionalne kampanje, povezani vrtići, škole i knjižnice pridonose javnoj svijesti o tome da je dobro i poželjno čitati djeci jer pozitivno utječemo na njihov cjelokupni razvoj. Čini mi se da smo sada u odličnoj poziciji da se nastavimo razvijati u ovome području te da svoje napore možemo potvrditi i u idućem PISA testiranju.
Rezultati istraživanja (Matković, Dobrotić, Baran, 2018., Što sad vrtić ima s tim?) pokazali su da učenici koji su pohađali vrtić dulje od jedne godine na PISA testovima postižu prosječno 22-35 bodova više od djece koja nisu bila u vrtiću te da postoji veza između pohađanja vrtićkih programa i kasnijih kognitivnih vještina iz područja matematike, čitanja i prirodoslovlja. Mi stručnjaci iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svjesni smo te odgovornosti i poduzimamo mnoge aktivnosti kako bismo kompetentno odgovorili na izazov razvoja kompetencija rane pismenosti u posrednom i neposrednom odgojno-obrazovnom radu.
Zašto je važno čitati djeci od najranije dobi?
Izuzetno je važno čitati djeci, unutar obitelji - zbog osjećaja intimnosti, povezanosti i ljubavi i to od prvog dana. Duhovito, ali otvoreno o tome govori i engleski citat kako nema aplikacije koja zamjenjuje roditeljsko krilo i slikovnicu. Stručnjaci ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja imaju potkrepljujuće teorije i pozitivna iskustva neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji nas podupiru u aktivnostima čitanja. U ranoj dobi, slikovnica je prozor u svijet, ali i zrcalo u kojem dijete otkriva sebe, raste, promatra okolinu lećama ljubavi prema učenju i spoznavanju.
* Ovaj članak je objavljen u okviru projekta “Važnost knjige i čitanja u razvoju djece i mladih" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.