Vilinska kraljica loše je spavala ovih dana. To nije bilo uobičajeno za vile: stanovnici Vilinzemlje bili su dobri spavači, a ni kraljica Iris nije se razlikovala od svojih sunarodnjaka, samo što su joj u posljednje vrijeme, otkako je s njezinim sinom bilo toliko problema, noći bile nešto nemirnije. Kako je kraljević Lala rastao, zadavao je sve više i više briga majci i svome odgajatelju...

Roman za djecu "Znatiželjni kraljević Lala" (Tünder Lala) Magda Szabó objavila je 1965. godine. U njemu kroz priču o neobičnom vilinskom kraljeviću Lali progovara o hrabrosti, prijateljstvu i otkrivanju vlastita identiteta. Ova knjiga jedno je od klasičnih djela mađarske dječje književnosti i do danas je obavezno štivo za mađarske osnovnoškolce, a 1981. prema njemu je snimljen i televizijski film.

Magda Szabó (1917. – 2007.) najznačajnija je mađarska književnica 20. stoljeća. Za života je objavila više od pedeset književnih djela: romana, drama, zbirki pjesama, studija i eseja te filmskih scenarija. Rođena je u Debrecenu, gdje je studirala latinski i mađarski jezik na Sveučilištu Lajos Kossuth. Odmah po završetku studija, četrdesetih godina 20. stoljeća, počela je predavati u djevojačkim školama u Debrecenu i Hódmezővásárhelyju, a potom se, između 1945. i 1949., zaposlila u Ministarstvu religije i obrazovanja.

U književnosti se javila 1947. zbirkom pjesama "Bárány" (Janje), a već za sljedeću zbirku pjesama, "Vissza az emberig" (Povratak ljudima), dobila je 1949. prestižnu književnu nagradu, koju joj je tadašnji staljinistički režim oduzeo odmah nakon dodjele, zabranivši joj sav daljnji književni rad, a ubrzo potom dobila je otkaz u Ministarstvu.

Svoj prvi roman "Freskó" (Freska) objavila je tek 1958. godine, a godinu dana kasnije i roman "Az őz" (Srna), kojim je postigla velik uspjeh kod mađarskih čitatelja. Do kraja života objavila je dvadesetak romana (više od polovice doživjelo je ekranizaciju), a među poznatijima su "Pilátus" (Pilat, 1963.), "Abigél" (Abigajila, 1970.), "Staromodna pripovijest" (Régimódi történet, 1977.), "Vrata" (Az ajtó, 1987.) i "Für Elise" (2002.).

Djela su joj do danas prevedena na više od 40 jezika, a dobila je i mnoga znamenita književna priznanja; među njima i „Kossuth“ (1978.), najvažniju mađarsku kulturnu nagradu. Za roman "Vrata" (preveden na trideset četiri svjetska jezika), dodijeljena joj je prestižna francuska književna nagrada „Femina“ za strane pisce (2003.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.