Moderna vremena

'Sarajevo, plan grada' nije ni spomenik ni spomenar, ni bedeker ni putopis po jednome gradu – to je grad sam, knjiga u kojoj ima mjesta i za sadžije i sveučilišne profesore, i za lokalne lude i liječnike, za sve one o kojima nijedna povijest neće napisati ni retka, ali bez kojih nijedne povijesti ne bi bilo.

Sjedeći tako u čekaonici aerodromske zgrade ili u kupeu vlaka, vozeći se autocestom ili sporednim cestama koje završavaju na planinskim vrhuncima, pomno slušajući i još pomnije promatrajući, Miljenko Jergović pamti i na papir prenosi, u najrazličitijim formama, svoje misli i zapažanja.

"Rod" Miljenka Jergovića knjiga je sastavljena od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno se miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u "Rodu" ispisuje sagu o porodici Karla...

U podnaslovu ove knjige stoji "projekti, skice, nacrti". Pisana je u kratkim cjelinama, koje su katkad, ali ne uvijek, objavljivane u novinama. To je neka vrsta autorovog dnevnika života u umjetnosti i s njome, u kojem izlaže svoje gledateljske, slušateljske i čitateljske afinitete, ali i moguće skice i nacrte budućih...

U jednome beogradskom hotelu gost iz Kanade doživio je moždani udar. Dok ga iznose van, recepcionar u internetski pretraživač upisuje njegovo ime i prezime. Tako započinje priča koja se odvija u dva narativna toka. U prvome licu čitatelj prati što se zbiva u glavi čovjeka koji je u dubokoj komi, a u trećem licu prati mladića...

Ova knjiga nastala je iz višemjesečnoga dopisivanja Mehmedinovića i Jergovića, nakon kojega su uslijedila Kovačevićeva "Pisma u slikama". Veći dio i teksta i slika tiče se razdvojenosti i udaljenosti trojice prijatelja - Semezdina Mehmedinovića, Miljenka Jergovića i Milomira Kovačevića Strašnog. Ta udaljenost, uglavnom,...

"Volga, Volga" priča je o samoći i iskorijenjenosti. Ona je duboko intimistička, sva okupljena oko sudbine jednoga čovjeka, ali je istovremeno i priča o njegovoj društvenoj slici, o tome kako on izgleda dok ga se gleda sa strane i dok se o njemu, njegovoj sudbini i nesreći, ispisuju novinski članci.

U prvom Jergovićevom romanu radnja se zbiva u SADu, a priča kreće od jedne muške opsesije automobilima. No likovi su, dakako, bosanski imigranti koji su u zemlju hamburgera u Buick Rivere donijeli tešku prtljagu svojih prijašnjih života.

Samo jedan telegram o stričevoj smrti je dovoljan da Karlo Adum krene na stvarno putovanje u Sarajevo ali i na metaforičko putovanje u vlastitu prošlost. Adum, umirovljeni profesor povijesti, udovac, neprilagođen poput mnogih koji su jednom došli iz Bosne, živi u Novom Zagrebu kao u nekom dobrovoljnom izgnanstvu, a patetiku...

Drugi dio serijala sa 5 novih (bonus) priča poznatog pisca i novinara. "S ovom knjigom dovršava se 'Historijska čitanka', projekt - kolumna započeta na stranicama sarajevskog magazina Dani, ubrzo nakon završetka rata. Bilježio sam činjenice vlastitoga sjećanja, predmete, situacije i događaje koji su pratili...

Ipak, tek u ovom, autorskom izboru priča "Drugi poljubac Gite Danon" po prvi je puta na jednom mjestu vidljiva sva poetička kompleksnost ovog pisca - iz priče u priču čitatelj prelazi iz stoljeća u stoljeće, iz sadašnjosti u prošlost, iz bajki i legende u historijsku fikciju ili stvarnosnu prozu.

Jergović je napisao zagrebački roman o dječjoj glumačkoj zvijezdi, a koji se događa se u godinama pred 2. svjetski rat i u vremenu holokausta. Priča govori o tome što se događa kada se mijenjaju modeli društvenog identiteta. Sredina je do obožavanja uznosila desetogodišnju djevojčicu, identificirala se s njom i s njezinim božantsvenim...

Ova knjiga ne govori o stvarnim događajima, nego o sjećanju na stvarne događaje i o strategiji zaboravljanja. U njoj postoje krivo zapamćena imena i godine, neki su gradovi postali drugim gradovima, a s novčanica su nestala lica zeničkih topioničara i pojavila se lica husinskih rudara. Vjerojatno postoji neko pravilo prema kojem čovjek...

U romanu "Gloria in excelsis" isprepliću se tri priče, odnosno tri pripovjedača pripovijedaju svoje sudbine. Osnovna priča je franjevačka priča iz osamnaestog stoljeća o bosanskom franjevcu samostana i ljetopiscu fra Marijanu Bogdanoviću koji u žanru ljetopisne kronike zapisuje trogodišnja zbivanja u i oko samostana.

"Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu : Novinske kronike (1993-1995)" Miljenka Jergovića donose prvi put dostupne razasute članke, kolumne i komentare koje je autor napisao povodom rata i ratnih stanja u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1993. do 1995. u novinama i magazinima kao što su Nedjeljna Dalmacija i nezavisni tjednik Dani iz Sarajeva.

"Dunje 1983" sadrže integralne tekstove svih pet zbirki koje je Miljenko Jergović do sada objavio: "Opservatorija Varšava", 1988; "Uči li noćas netko u ovom gradu japanski", 1990; "Himmel Comando", 1992; "Preko zaleđenog mosta", 1996 i "Hauzmajstor Šulc", Zagreb 2001. Dodane su pjesme objavljene u periodici kao i one do sada neobjavljivane.

Info u pripremi !