Dvije Bookvice : Marko Tomaš i Alida Bremer
Održava se
14.-15.05.2015.
14.-15.05.2015.
Crni molitvenik
Dvije posljednje ovosezonske Bookvice održat će se u četvrtak 14. svibnja kada je gost Marko Tomaš i u petak 15. svibnja kada gostuje Alida Bremer. Književne večeri Bookvica održat će se u 20,30 sati u splitskom klubu Quasimodo (Gundulićeva 26a/II).
Marko Tomaš predstavit će svoju novu zbirku poezije „Crni molitvenik“ (Algoritam, 2015.), čitati nove pjesme i pokoju staru, osvrnuti se na zapise i eseje koje objavljuje na portalima, govoriti o nogometu, revoluciji, kultnoj knjižari Utopia koju je nekoć vodio u Splitu, o stanju u kulturi u BiH i šire te drugim temama.
Olivino nasljeđe
Alida Bremer, u društvu s urednikom Seidom Serdarevićem, predstavit će svoj prvi roman „Olivino nasljeđe“ (Fraktura, 2015.), izvorno napisan na njemačkom, koji upravo izlazi iz tiska u prijevodu na hrvatski jezik i koji je osvojio mnoštvo pohvala u Njemačkoj. Govorit će i o životu između dva jezika i dvije države, o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te o svojim projektima promoviranja hrvatske književnosti na njemačkom tržištu.
Na obje Bookvice najsretniji će posjetitelji dobiti knjige na dar.
Voditeljica Bookvice je Patricija Vodopija.
O autorima:
MARKO TOMAŠ rođen je u Ljubljani 1978. godine. Kod raznih nakladnika objavio je šest samostalnih i tri skupne zbirke pjesama. Dnevničke zapise, eseje, političke i sportske komentare objavljuje na internetskim portalima zurnal.ba i lupiga.com te u časopisu Urban Magazin. Novinske tekstove objavljivao u Feralu, BH Danima, Glasu Istre. Vodio je kultnu splitsku knjižaru Utopia. Živio je i radio u Kljajićevu, Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Trenutno živi i radi u Mostaru.
Dobitnik je nagrade Super Cyber Story za kratku priču (2004. godina) te nagrade Farah Tahirbegović za angažman u kulturi Bosne i Hercegovine (2015.).
ALIDA BREMER rođena je u 1959. u Splitu. Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno proveli Zaklada Robert Bosch, TRADUKI i Leipziški sajam knjiga. Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika, između ostalih i Ivane Sajko, Ede Popovića, Delimira Rešickog, Marka Pogačara, Zvonka Makovića, Romana Simića, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija i drugih. Olivino nasljeđe, njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike i izazvao oduševljenje publike.