Kada je riječ o pomoći knjižnom sektoru, treba još na vrijeme upozoriti da se u 2025. u financiranju javnih potreba u kulturi ne bi smio dogoditi disbalans u financiranju književnog sektora kakav se dogodio u ovoj godini, kada su se neki u knjižnoj branši pokazali kao bolji pregovarači, dok se drugi nisu uspjeli izboriti za svoju poziciju, što je bilo vidljivo i u primjeni novog modela otkupa knjiga.

Nedavno se kroz medije i na društvenim mrežama provukla vijest, ili još češće samo graf koji je fragmentarno sumirao razultate istraživanja koje Eurostat više-manje učestalo prikuplja od zemalja mahom članica EU. Posljednji podaci o čitanju knjiga zapravo su još iz 2022. godine, a njihovo zadnje ažuriranje dogodilo se u kolovozu ove godine. Gdje je tu Hrvatska?

I dok se još uvijek sređuju podaci za one 'najglavnije' nišne Top liste, prva je kompletirana Top lista najprodavanijih knjiga iz područja knjiga za djecu i mlade. Slikovnica Igora Jurilja i Marka Purišića 'Baby Lasagna i mačak Stipe' suvereno vlada listama u proljetnom i ranoljetnom periodu, a posebno veseli da se na drugom mjestu nalazi novo izdanje 'Priča iz davnina' Ivane Brluć Mažuranić.

Novi model otkupa knjiga pomalo je ishitren i nedovoljno razrađen. Zato je sad jako bolan za izdavače i naporan za knjižničare. U osnovi to nije loša ideja ako se razmišljalo o knjižarama, samo je prekasno stigla. Sad bi, valjda, knjižari trebali učiniti ono što je prije više 20 godina učinjeno njima: rušiti izdavačima prokušane i razrađene načine prodaje knjižnicama, u koje su puno uložili.

Prilozima pod zajedničkim nazivnikom 'Žene u suvremenom hrvatskom knjižnom nakladništvu' željeli smo da javnost stekne bolji uvid u participaciju žena u hrvatskoj knjiškoj sceni i industriji, što će, nadamo se, osnažiti i ostale žene, posebno mlađih generacija, da se i same upuste bilo u poduzetničke vode bilo u područje javnog djelovanja i kreiranja kulturnih i kreativnih politika.