Ena Katarina Haler dobitnica Nagrade Gjalski za 2020.
Nadohvat
Dobitnica Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2020. godinu je Ena Katarina Haler za roman "Nadohvat" u izdanju V.B.Z.-a iz Zagreba, postavši tako i najmlađa dobitnica Nagrade Gjalski u povijesti.
Ena Katarina Haler rođena je 1996. u Osijeku, gdje je završila prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Trenutno živi u Zagrebu i studira Arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu te radi u jednom arhitektonskom uredu. Nadohvat joj je prva knjiga i prvi objavljeni tekst uopće. Roman je ove godine bio u finalu književne nagrade Tportala i u finalu za Nagradu Fran Galović. Osim pisanjem i projektiranjem, bavi se fotografijom, šivanjem i planinarenjem, u onoj mjeri u kojoj ovo prvo dvoje dopusti.
Pročitajte naš nedavno objavljen razgovor s Enom Katarinom Haler koji je s autoricom vodila Andrijana Kos-Lajtman.
Iz obrazloženja Prosudbenog povjerenstva
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Dubravka Oraić Tolić (predsjednica), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Božica Brkan, većinom je glasova elektronskim glasanjem odlučilo da se Nagrada Ksaver Šandor Gjalski za 2020. dodijeli Eni Katarini Haler za roman "Nadohvat" (V.B.Z., Zagreb, 2019).
Nije običaj da se Nagradom Gjalski nagrađuje prva knjiga nekog pisca. Međutim, roman 'Nadohvat' nedvojbeno je velik roman. Ne zbog toga što ima gotovo 500 stranica, jer se čitajući i ne primjećuje koliko je opsežan. Čini se kao da je, premda je navodno nastajao gotovo desetljeće, pisan s lakoćom i, suprotno očekivanjima iz najava, ne opterećuje višegodišnjim spoznajama iz arhivskih istraživanja te skupljenim pričama i podacima. Maestralno, kao da ih je prije toga mnogo napisala, autorica vodi priču koja je u hrvatskoj književnosti – pa i ne samo u fikciji nego i u znanstvenoj, povijesno i administrativnoj fakciji – još rijetkost. O mjestu Zrinu koje je u Drugom svjetskom ratu kao ustaško na više desetljeća doslovno izbrisano s lica zemlje i ušutkano u sjećanjima. Haler je toj obiteljskoj tragičnoj priči dala glas, ali to dojmljiviji, to zvučniji što ga nije obojila očekivano teškim bojama i gorčinom, nego je takvu priču pretvorila u antiratni iskaz, bez u nas očekivanoga i uobičajeno uvriježenoga lijevoga i(li) desnoga.
(iz obrazloženja)
Za Nagradu je prijavljeno 50 knjiga, a u uži su izbor ušli sljedeći naslovi i autori: "Nemirnica" (Disput, Zagreb, 2019.) Mihaele Gašpar, "Vošicki" (Hena com, Zagreb, 2020.) Marka Gregura, "Plivač" (V.B.Z, Zagreb, 2019.) Ivice Prtenjače i "Kad su padali zidovi" (Fraktura, Zagreb, 2019.) Kristijana Vujičića.
Nadohvat
- V.B.Z. 11/2019.
- 462 str., meki uvez
- ISBN 9789535201854
U realističkom ključu i s čestim lirskim momentima roman 'Nadohvat’ uvjerljivo prikazuje seoski život Banovine u duboko tragičnim okolnostima Drugog svjetskog rata. A onda se kadar s njihova najbližeg susjedstva širi na čitavo mjesto Zrin, toponim dotad znan tek kao sjedište plemića Šubića Zrinskih, dok se epizodno oživljava i salonsko ozračje ratnog Zagreba.