Listopadsko 'Zagrijavanje'

Održava se
26.10.2007.

Pao je prvi snijeg, u Begovom Razdolju doduše, al u Zagrebu nam se valja zagrijati! Stoga nam slijedi listopadsko 'Zagrijavanje' koje će se dogoditi u petak, 26.10. 2007. u 19:30 sati u dobro nam znanoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

A nastupaju više nego jake književne snage, čovjek čija će bibliografija uskoro sasvim sigurno biti jednako uzbudljiva kao biografija:

Nenad Stipanić
rođen je 1973. godine u Senju. Živi u Zagrebu. Radio kao zaštitar, turistički vodič, fizički radnik, izbacivač, vlasnik galerije/antikvarijata i tv scenarist. Tu bi sad trebao biti kraj i happy end, ali zapao je u dugove pa krenuo ponoviti cijeli niz poslova. Priče je objavljivao u 'Quorumu', 'Književnoj Rijeci', 'Novoj Istri', 'Usponima', 'Libri liberi', na portalima Knjigomat i Pips chips & videoclips te na 'III programu Hrvatskog radija'. Uvršten je u izbor priča 'Ekran priče 02.', u zbornik 'Zagrijavanje do 27.' i u Profilovu antologiju 'Najbolje hrvatske priče 2oo5'. Pet kriminalističkih radiodrama igrano mu je na II programu Hrvatskog radija (uskoro će šesta). Objavio zbirku priča 'Sprinteri u labirint'u (Naklada MD, 2005). Dovršava novu knjigu priča.

- jedan koji nije radio kao izbacivač, ali je ljubitelj mačaka i dobitnik Goranove nagrade za mlade pjesnike:

Branislav Oblučar
rođen u Bjelovaru 1978. Objavio je knjige pjesama 'Anđeli su pali na tjeme' (1997) s Boškom Kuzmanovićem i 'Mačje pismo' (nagrada „Goran“ za mlade pjesnike 2006). Studirao je književnost i studira je opet. Trenutno piše mikroeseje koje objavljuje na Trećem programu. Ranije se bavio mačkama, a sada uglavnom pitanjima stambene poetike i zanemarivim sitnicama. Živi i radi u Zagrebu.

- autor mega-popularnih 'Kavica Andreja Puplina', čitat će iz novog romana 'Anastasia' (od kojeg se očekuje barem giga-popularnost):

Dalibor Šimpraga
rođen 1969. u Zagrebu. Do 1999. objavljivao je književne kritike, kad je, ne svojom krivicom uoči poznatog proznog booma i FAK-a, s Igorom Štiksom priredio antologiju novih hrvatskih prozaika "22 u hladu" (Celeber). Godinama je u 'Godinama' objavljivao priče u zagrebačkom slengu, sabrane 2002. u knjizi "Kavice Andreja Puplina" (Durieux). Upravo je, također kod Durieuxa, objavio roman "Anastasia". Član je uredništva časopisa Fantom slobode, a radi kao urednik u Globusu.

- te svestrana, izuzetno aktivna, višestruko nagrađivana (netom osvojila Nagradu Gjalski):

Sanja Lovrenčić
književnica i prevoditeljica, dosad je objavila knjige pjesama 'Insula dulcamara' (1987), 'Skrletne tkanine' (1994), 'Upute šetaču u vrtu sa zborovima', 'U slobodnoj četvrti' (2002) i 'Rijeka sigurno voli poplavu' (2006). Pjesme su joj objavljivane u domaćoj i stranoj periodici, te su prevođene na njemački, engleski, poljski, ruski i slovenski.

Autorica je nekoliko proznih knjiga: zbirki kratkih priča 'Wien Fantastic' (1998) i 'Portret kuće' (2002), romana 'Kolhida' (2000) i 'Klizalište' (2005), te 'Dvostrukog dnevnika žene sa zmajem' (2005). Napisala je i biografiju hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić 'U potrazi za Ivanom' (2006), za koju je dobila nagradu Gjalski za 2007. Bavi se i pisanjem za djecu te je za knjigu 'Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić' (2001) dobila nagradu "Grigor Vitez», a kao dramski autor nagradu ASSITEJ-a za 'Bajku o Sigismundi i Krpimiru' (1997).

U programima Hrvatskog radija izveden je niz njenih radio-dramskih tekstova, među kojima su neki nagrađeni ('Albatros', 'Možda sam hodao u snu'), neki objavljeni u različitim zbornicima ('Mlinovi', 'Pisma drugom čuvaru', 'Devet oktava', 'Arielov otok'), a neki prevedeni te izvođeni i izvan Hrvatske (na njemačkom, mađarskom, slovačkom i estonskom).

Jedna je od osnivača umjetničke organizacije Autorska kuća u kojoj djeluje kao autorica, urednica biblioteke "Mala zvona" te organizator u nekoliko projekata za popularizaciju knjige i čitanja. Bavi se i prevođenjem književnih tekstova s engleskog, francuskog i njemačkog jezika; za prijevod 'Kronika iz Narnije' C. S. Lewisa uvrštena je 2004. na Časnu listu IBBY-a.

Moderira i usrdno vas poziva (vas, vase rođake, prijatelje, znance...): Roman Simić Bodrožić