Nova besplatna knjiga: Poslije kuge Marka Henča
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) je je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" objavio novi elektronički "original": zbirku priča «Poslije kuge» Marka Henča. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta dostupno 56 naslova.
Kako bi se olakšalo snalaženje među sve brojnijim naslovima i autorima, na mrežnim stranicama odnedavno je dostupno autorsko i naslovno kazalo.
Zbirka priča "Poslije kuge" zagrebačkoga pisca Marka Henča sastoji se od deset dužih priča koje uglavnom tematiziraju oniričku stranu postojanja. Henč piše kao legitimni nastavljač generacije hrvatskih fantastičara, koji s istim ili vrlo sličnim pripovjednim alatima nastoji u svojim prozama dešifrirati podjednako takozvanu vječnu problematiku (primjerice u priči "Traktat o sreći") kao i postratne traume iseljenih stanovnika Istočne Hrvatske (u priči "Četvrto vrijeme vile"). Budući da je stanje u hrvatskoj prozi zadnjih nekoliko godina obilježeno prije svega supremacijom neorealističkog pripovjedačkog modela, Henčova proza je dobrodošli predah od ove trenutačno najzastupljenije pripovjedačke matrice. Elemente fantastike dosljedno uporabljuje od početaka zbirke, gdje na samom početku, u prvoj priči, opisuje leđenje sokova u stablima – što je posljedica porođajno-samrtnih krikova majke glavnoga junaka – pa sve do završnih scena u kojima junaci u novome kraju, preseljeni iz Vukovara, tragaju za dunavskim vilama, podjednako kao i za vilama iz djetinjstva općenito.
Nadalje, Henč u svojoj prozi vrlo umješno barata spojem pojedinačnog i općeg, života i smrti, javnog i tajnog, točnije vanjskih i unutarnjih krugova znanja (uobičajeno mnijenje o Aleksandru osvajaču Henč suprotstavlja "tajnom" Aleksandru, kojega je na osvajanje nagonila potraga za "višom" spoznajom). Očito je da bi osnovna inspiracijska izvorišta Henčova rukopisa trebalo tražiti u Borgesa i romantičara: u priči "Kradljivac snova" njegov junak šeće siromašnijim dijelovima grada i dolazi u dosluh sa snovima tamo nastanjenih ljudi. Elementi sna, oniričkog, elementi, kako već naslovom priče "Opsjene ophodara pruge" Henč sam opsjenu imenuje kao jednu od ishodišnih točaka svoga pisma, suprotstavljeni su tobožnjoj visokoj znanstvenosti ili barem solidnoj građanskoj konstruiranosti znanja ili zanimanja svojih likova: imamo konstruktora nuklearnih reaktora kojeg preplavljuje podsvjesno, policajca u mirovini koji putem tehnološke naprave (mobitel) stupa u kontakt s prekognicijskim, matematičara koji brojeve znanosti prepliće s jezikom Kabale.
Sve u svemu, Marko Henč tematski obuhvaćajući danas u književnosti ponešto zapostavljene onostrane dimenzije stvarnosti, prevaljujući vremenski svojim pričama pritom brojna stoljeća, ispisuje rafiniranu prozu kojom bi mlađe čitatelje mogao prirediti za iščitavanje ranih radova Pavličića i Tribusona te prerano preminuloga Ede Budiše, dok bi u suvremenim autorima Henču svojevrstan rođak po erudicijskom i stilističkom ključu mogao biti Rade Jarak.
Marko Henč rođen je u Zagrebu 1969.godine. Studirao na Pravnom fakultetu i na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost. Priče do sada objavljivao na III. programu Hrvatskog radija i u časopisima Plima, Rival, Studentski list, Student, Arkzin, Večernji list i Vijenac, te su mu iste uvrštene u zbornike "Plimaši" i "Ekran priče 02". Dobitnik je prve nagrade na Natječaju za kratku priču Matice hrvatske 1999. godine i to za priču "Traktat o sreći". Do sada je objavio dvije zbirke priča: "Rudolf Kuga & co." (Meandar, 1996.) i "Kuga, pa što?" (Nova knjiga Rast, 2005.).
***
Rekordna 2006. godina: 19 novih naslova i više od 170 tisuća čitatelja
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" tijekom 2006. godine 19 novih naslova, što je rekordan broj objavljenih naslova od pokretanja projekta 2001. godine. Tu rekordnu produkciju pratila je i rekordna posjećenost: besplatne elektroničke knjige čitalo je 171.126 posjetitelja. U odnosu na 2005. godinu, kada je zabilježeno 105.509 posjetitelja, posjećenost je porasla za 65.617 čitatelja, odnosno 62 posto.
DPKM planira u 2007. godini objaviti 20 novih naslova, a među njima i knjige Stjepana Balenta, Roberta Mlinarca, Sime Mraovića, Ivice Prtenjače i Jurice Starešinčića.