Pisanje kao hobi ili profesija?

Dobra vijest za hrvatske autore (pisce, prevoditelje, ilustratore) i sve ostale nositelje autorskog prava jest kako će im i ove godine biti isplaćene autorske naknade temeljem javne posudbe njihovih djela u knjižnicama. Prema podacima Službe za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS), koja prema sklopljenom ugovoru s Društvom hrvatskih književnika (DHK) prikuplja podatke o posudbama, počinje isplata ostvarenih naknada koje po posudbi iznose: 0,52 kn za pisce, 0,26 kn za ilustratore (50% vrijednosti posudbe) i 0,20 kn za prevoditelje (40% vrijednosti posudbe).

Domaći autori s ukupno najviše posuđivanih knjiga u 2018. bili su (abecednim redom prema prezimenu, uključujući i lektirne naslove): Miro Gavran, Hrvoje Hitrec, Ivan Kušan, Mato Lovrak, Vladimir Nazor, Kristian Novak, Pavao Pavličić, Sanja Pilić, Sanja Polak i Božidar Prosenjak. U prevoditeljskih Top 10 su Aleksandra Barlović, Damir Biličić, Zrinka Budak, Zlatko Crnković, Silvija Čolić, Mirna Čubranić, Ozren Doležal, Svetlana Grubić Samaržija, Predrag Raos i Vesna Valenčić, dok Top 10 ilustratora s najvećim brojem  posudbi njihovih knjiga čine Stjepan Bartolić, Niko Barun, Ivana Guljašević Kuman, Branka Hollingsworth, Svjetlan Junaković, Dario Kukić, Ninoslav Kunc, Andrea Petrlik Huseinović, Tomislav Tomić i Ljubinka Vončina.

Ministarstvo kulture i medija RH (MKM) osiguralo je za ovu svrhu iznos od 2 milijuna kuna, a autorske naknade raspodijelit će se na ukupno 1347 autora i njihovih 4.651.837 obrađenih posudbi (za 2016. broj posudbi bio je 3.105.384, dok ih je u 2017. bilo 4.872.584). Primjetan je pad naknada po pojedinoj posudbi, koja je za pisce od 1,49 kuna 2013. padala na 0,93 kn (2015.), 0,56 kn (2017.) te na sadašnjih 0,52 (2018.) a upada u uči i da se knjižnim autorima u 2021. godini isplaćuju naknade za 2018., za razliku od npr. glazbenika koji će u 2021. dobiti naknade za javna izvođenja njihovih djela u 2020.

Problem je i da se podaci o posudbama prikupljaju tek iz dijela hrvatskih knjižnica i da je inicijalni iznos od 2 milijuna kuna određen još  2013. kada se krenulo s prikupljanjem podataka i obračunavanjem autorskih naknada. Tada je ispred države MKM preuzelo obvezu da umjesto knjižnica osigura sredstva za isplatu autorima, no treba li ono biti jedino nadležno za osiguravanja tih novaca, što je s ostalim osnivačima knjižnica? Jer, prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti osnivači javnih knjižnica osim RH su i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave...

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz rujna 2020. na području RH u 2019. djelovalo je 1814 knjižnica u koje su uključene jedna nacionalna, 104 visokoškolske, sveučilišne i znanstvene, 117 specijalnih, 308 narodnih, 883 osnovnoškolske i 401 srednjoškolska knjižnica. Članstvo u knjižnicama ima 1.231.501 osoba, a od toga je 80% aktivnih korisnika, koji u znatnom broju knjižnica posuđuju i djela hrvatskih autora. No, podaci temeljem kojih se obračunava vrijednost posudbi prikupljaju se iz samo 20 matičnih županijskih narodnih knjižnica dok su knjižnice obrazovnih, znanstvenih i istraživačkih ustanova isključene iz sustava, odnosno autorima se ne plaća naknada za čitanje njihovih knjiga u svrhu obrazovanja i istraživanja. Postavlja se pitanje kako to da nismo osigurali veća financijska sredstva za isplatu autorskih naknada kad je evidentno da se autori nalaze u nezavidnom položaju, naročito u kontekstu malih naklada i slabe prodaje njihovih knjiga?

Osiguravanje većih financijskih sredstava moglo bi biti jedna od konkretnih "akcija" u proglašenoj Godini čitanja 2021., bez obzira na proračunske manjkove u vremenu pandemije, i promjene ne bi trebale biti simbolične. Naravno, da bi se povećala svota trebao bi se netko i angažirati, "pritiskati" oko toga, ali naše strukovne udruge pisaca, prevoditelja... uglavnom se sve ove godine bave nekim drugim aktivnostima, a manje temeljnim pitanjima profesije svoga članstva.

** tekst je prvotno objavljen u prilogu Best Book tjednika Express.