Predstavljanje izabranih djela Slobodana Šnajdera

Održava se
18.01.2006.

Naklada Prometej i Hrvatsko društvo pisaca ove srijede u 18 sati u Novinarskom domu (Perkovčeva 2) u Zagrebu priređuju predstavljanje I. kola Izabranih djela Slobodana Šnajdera: "Knjiga o sitnom : Proza & dramoleti", u izdanju Naklade Prometej.

U programu uz autora sudjeluju i Velimir Visković, Žarko Paić, Božo Rudež te Jasmin Telalović, glumac ZeKaeM-a.

Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948) objavljuje od 1967. godine novele i eseje, ali se zasad najviše profilirao kao dramatičar. Prva profesionalna izvedba bila je Minigolf u tadašnjem Zagrebačkom dramskom kazalištu (Danas Gavella), 1968, zasad posljednja Peto evanđelje u ZKM-u (2004).
U tzv. Tuđmanovu desetljeću isključen je iz hrvatskog kazališta političkom represijom, i njegove drame nisu igrane. Međutim, politička zabrana nije se dala protegnuti na Evropu pa su, upravo u tom razdoblju, mnogi njegovi tekstovi igrani izvan domovine: "Hrvatski Faust" (među inim u bečkom Burgtheatru), "Zmijin svlak" (tuda-svuda), "Utjeha sjevernih mora" (Frankfurt/Oder), "Nevjesta od vjetra" (Bochum).
Devet godina ispisuje političke kolumne u riječkom "Novom listu" sa znakovitim nadnaslovom "Opasne veze". Izbor do 1999. objavio je u knjizi "Kardinalna greška", a od 1999. do sredine 2004. u knjizi "Umrijeti pod zvijezdom". Kolumne, kao drame, imaju svojih poštovatelja i oponenata. Šnajder jest autor koji malo koga ostavlja ravnodušnim.

"Knjiga o sitnom" sadržava proze & dramolete: "Hruštevi", "Priručnik realne zoologije", "Radovi k fenomenologiji sitnog", "Sitne drame", "Cvrčak i mrav", "Mrav i cvrčak", "Žohara starog kći", "Početak jednog prekrasnog prijateljstva", "Sve je dobro kad se dobro svrši!", "Ušljiva pravda", "Disput na grku", "Kongregacija šišmiša" i "Puž-muž i žena".

"Opsesivna Šnajderova tema, koja se provlači kroz većinu njegovih dramskih tekstova, jest problem slobode pojedinca, odnosno nasilja koje se provodi nad pojedincem u ime nekog nadindividualnog autoriteta (nacija, domovina, klasa…). Zanima ga prije svega totalitarizam povezan s fetišizmom nacije".
Iz Predgovora Velimira Viskovića