PROMOCIJA : Učiniti stvari vidljivima

Održava se
21.11.2006.

Predstavljanje knjige eseja Borisa Groysa naslovljene "Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti", koju je priredila viša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti, Nada Beroš, održati će se u utorak, 21. studenog 2006., u 20 sati, u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.

Knjigu će predstaviti dr. Žarko Paić, teoretičar kulture, mr. Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a i urednica knjige Nada Beroš.

"Desetak eseja njemačkog teoretičara Borisa Groysa, priređenih za kritičku biblioteku Refleksije Muzeja suvremene umjetnosti, predstavljaju jednog od nezaobilaznih tumača medija i medijske kulture danas. U ovoj smo knjizi iz širokog raspona Groysovih interesa u prvi plan postavili problematiku suvremene umjetnosti i ulogu muzeja suvremene umjetnosti, smatrajući je osobito inspirativnom za našu sredinu. Prema Groysu, suvremena umjetnost razlikuje se od umjetnosti prethodnih razdoblja u prvom redu po svojoj težnji za većom vidljivosti stvari, za otkrivanjem pozadine, odnosno nastojanjem da demistificira umjetničko djelo, kao i proces umjetničkog stvaranja i izlaganja."
Iz teksta Nade Beroš

Boris Groys rođen je 1947. u Istočnom Berlinu. Studirao je filozofiju i matematiku na sveučilištu u Lenjingradu. Sve do 1981. kad iz SSSR-a odlazi u Zapadnu Njemačku, radio je na brojnim znanstvenim institutima. Bio je gostujući profesor na sveučilištima Pennsylvania i Južna Kalifornija u SAD-u. Od 1994. profesor je filozofije, znanosti o umjetnosti i teorije medija na Hochschule für Gestaltung u Karlsruheu. Objavio je veliki broj eseja o povijesti ruske kulture XX. stoljeća, o sovjetskoj avangardi, a jedan od interdisciplinarnih projekata koje vodi u okviru spomenute akademske institucije u Karsruheu bavi se upravo pitanjem umjetnosti, ideologije i politike istočnoeuropskih društava prije i nakon pada komunizma -Post-communist Condition. Objavio je sljedeće knjige: "Gesamtkunstwerk Stalin: Die gespaltene Kultur in der Sowjetunion" (1988.), "Über das Neue: Versuch einer Kulturökonomie" (1994.), "Die Kunst der Installation", zajedno s poznatim ruskim suvremenim umjetnikom Iljom Kabakovim (1996.), "Logik der Sammlung: Am Ende des musealen Zeitalters" (1997.), "Unter Verdacht: Eine Phänomenologie der Medien" (2000.), "Politik der Unsterblichkeit: Vier Gespräche mit Thomas Konefel" (2002.), "Topologie der Kunst" (2003).