Rick Yancey : Peti val
Prije par dana u američka je kina stigla najnovija iteracija narativa koji posljednjih godina sve češće dobiva producentski blagoslov. Riječ je o ekranizaciji još jednog "znanstvenofantastičnog" romana za mlade sastavljenog od poslovičnog ljubavnog trokuta, snažne junakinje i još snažnije prijetnje koja se nad njom nadvija. Ovoga puta prijetnja ne dolazi iz nestabilnog i fundamentalno pogrešnog distopijskog svijeta (kao npr. u trilogijama "Igre gladi" ili "Različita") već je rezultat dobre stare apokalipse i klasične pulp-fantazije o dolasku ratobornih vanzemaljaca. Na svu sreću, zombija nema ni u tragovima.
Sudeći po inicijalnim reakcijama kritike i publike, filmu J. Blakessona s Chloë Grace Moretz u glavnoj ulozi već sad se ne piše dobro, iako će posljednju riječ u odluci o ekranizaciji ostalih dvaju nastavaka ove – pogodili ste – trilogije imati konkretniji kvantifikator uspjeha – zarada na Box Officeu. Hrvatska će publika o filmu suditi tek u drugoj polovini veljače iako već sad može znati što je očekuje. Ekranizirani roman je "Peti val", autor mu je Amerikanac Rick Yancey, a knjiga se u prijevodu Ivane Brozić može čitati od listopada prošle godine. Treba li se čitati već je drugo pitanje na koje, vjerujem, naslućujete odgovor.
Promotrimo najprije pozadinu ovoga slučaja. U svibnju 2013. godine Rick Yancey objavljuje rukopis "Petog vala" u svim dostupnim formatima (tvrdi uvez, meki uvez, e-knjiga). Iste godine urednici New York Timesa uvrštavaju "Peti val" na popis najboljih omladinskih naslova za tu godinu, a roman uz to završava i u finalnom krugu izbora za najbolji roman za mlade po odabiru korisnika Goodreadsove društvene mreže (pobjedu te godine odnosi "Odana" Veronice Roth – treći tom serijala "Različita"). Columbia Pictures kupila je filmska prava prije no što je roman došao na police knjižara, a 2014. objavljeno je kako će ulogu Cassie Sullivan igrati tinejdžerska zvijezda u usponu Chloë Grace Moretz.
Nakon izlaska romana, USA Today je objavio oduševljenu kritiku Briana Truitta u kojoj između ostaloga stoji kako će "Peti val" za vanzemaljce učiniti isto što je i "Sumrak" učinio za vampire. U tom trenutku hype postaje dovoljno velik pa mu se i naši izdavači mogu priključiti. Kombinirani marketinški učinci iz različitih izvora, nadolazeći film i povoljna klima za objavu takve vrste literature (proteklih je godina kod različith izdavača objavljeno mnoštvo sličnih naslova, različith podžanrova) smanjili su rizik objavljivanja romana u Hrvatskoj inače potpuno nepoznatog autora. Što će se dalje događati i jesu li urednici Profil Knjige naboli hit, vidjet će se za par mjeseci.
Zavirimo sad između korica. Stariji ljubitelji SF-a, nažalost, među njima neće pronaći ništa zanimljivo. Malo zbog toga što je "Peti val" bliži fantastici nego SF-u (iako uvriježeno mišljenje nalaže da se sve s vanzemaljcima, svemirskim brodovima i potkožnim čipovima trpa u istu "esefičnu" ladicu), a malo zbog toga što Yancey ni na koji način ne opravdava četiristotinjak stranica teksta za priču koju su, bilo u kratkim, bilo u dugim formama vidjeli ispričanu na daleko potentnije, zanimljivije i promišljenije načine.
Prva četvrtina romana (sve do pojavljivanja trećeg pripovjednog glasa) još je i davala znakove života. Unatoč prepoznatljivom obrascu priče o preživljavanju nakon apokalipse, nudila je apsolutno nepoznatog, apsolutno destruktivnog i apsolutno nespoznatljivog Drugog čime se na trenutak otvorila mogućnost nesvakidašnjem, maštovitom, fikcijskom suočavanju s logikom takvoga svijeta. No, od toga obećanja nije bilo ništa. Od pojave trećega pripovjednog glasa, stvari kreću nizbrdo. Na to ću se još vratiti.
Ovdje valja zakočiti jer inzistirati na čitanju "Petoga vala" iz očišta "starijeg ljubitelja SF-a" znači reproducirati nekadašnju dihotomiju "književnost" – "SF" na razinu "'pravi SF" – "ono nešto što je sad popularno, a sa SF-om veze nema". Na prvom smo primjeru naučili kako su takve podjele uglavnom arbitrarne i sumnjive, pa sad nema smisla raditi istu stvar nadajući se kako je magičnim putem u međuvremenu postala legitimna. "Peti val" valja čitati po njegovim vlastitim pravilima, unutar logike koju nameće sam žanr, a fenomenološka čitanja treba ostaviti za neku drugu prigodu i neka druga mjesta.
Na stvari ipak treba gledati pozitivno. Knjige poput "Petog vala", neovisno o njihovoj kvaliteti, dobre su i za globalni i za lokalni život "znanstvene fantastike".
"Peti val" se dakle odvija unutar relativno zadanog obrasca koji "nameće" mladu glavnu junakinju, poremećeni svijet, nekolicinu zgodnih mladića, dinamičnu akciju (daleko dinamičniju u nasilnom nego u ljubavnom aspektu) i svepristunog i naoko nepobjedivog neprijatelja. Od početka do kraja čitatelj prati moralni i psihofizički razvoj glavne junakinje pa se može reći da pod krinkom vanzemaljaca i globalnog uništenja leži dobri stari bildungsroman, preuređen u skladu sa zahtjevima suvremenog doba. O tome koliko se kvalitetno pisac kreće kroz zadane postaje ovisi hoće li pojedini roman ostati upamćen kao svima dragi klasik žanra ili prolazni industrijski škart čiji je krajnji domet kratkoročna akumulacija kapitala. U slučaju Ricka Yanceyja previše je postaja odrađeno osrednje i bez ikakvog traga dovitljivosti, a da bi se moglo govoriti o klasičnom žanrovskom djelu u nastanku (treći dio trilogije bit će objavljen u svibnju ove godine).
Od problematičnih stvari u romanu treba izdvojiti glavnu junakinju Cassiopeiu "Cassie" Sullivan, Evana Walkera (treći pripovjedni glas) i logiku vanzemaljske invazije (uz izvjesnu zadršku – moguće je da da stvari na ovom polju postaju inteligentnije u drugom, ili trećem, dijelu trilogije). Od spomenutih postaja suvremenog fantastičnog bildungsromana Yancey temeljito vlada jedino akcijskim dijelom. U tom je segmentu roman zaista dinamičan i donekle neizvjestan, a uz to slijedi i klasičnu, korektno odrađenu, putanju militarističkog žanra (scene obuke, psihologija ratnika, prikaz straha i pucanja pod pritiskom, itd.). No, u svemu ostalome Yancey se slabije snalazi.
Šesnaestogodišnja Cassie, na primjer, ne slični ni na jedno ljudsko biće, a pogotovo ne na djevojku od šesnaest godina (bila apokalipsa ili ne). Ako je ičemu nalik, onda je nalik fantaziji pedesetogodišnjih muškaraca o tome kako izgledaju, kako se ponašaju i kako razmišljaju tridesetak godina mlađe tinejdžerke. Izuzmemo li dosljednu satiričko-ciničku "lajavu" karakterizaciju, Cassien psihološki profil je izrazito nestabilan (ne u očekivanom smislu psihološke nestabilnosti u uvjetima uništenja ljudskoga roda), a njeno se djelovanje prilagođava potrebama trenutka pa čitatelj ima dojam kako se pod imenom "Cassie" nalaze barem četiri različita lika.
Postupci Ewana Walkera (jednog od preostala dva kuta ljubavnoga trokuta) također su sumnjive naravi. Uz to što njegova pojava prekida do tad prominentnu i neizvjesnu tišinu Drugoga (što zapravo i nije konkretna zamjerka koliko točka razočaranja i ključni trenutak prelaska romana u ritmični, formulaični traktat), Ewan Walker do kraja romana ne uspijeva istupiti iz maske tajanstvenog/fatalnog ljubavnika. Iako ta maska jest jedan od ključnih elemenata formule, Yanceyjeva varijacija fascinantno je drvena i, nalik Cassie, potpuno arbitrarna u djelovanju i razlozima istoga.
Logici vanzemaljske invazije može se zamjeriti štošta pa samo ukratko. Peti val (peta faza programatskog uništenja ljudskog roda) je potpuna besmislica, hipertehnološka bića koja su otkrila međuzvjezdano putovanje i usput evoluirala do razine čiste svijesti koriste se najobičnijim (tek nešto razornijim) bombama, elitni odredi specijalaca malo su elitni, a malo ginu k'o nacisti u svakom pravovjernom američkom filmu, glavni negativac – kao da to nije dosta – priziva najbolje dane S.P.E.C.T.R.E., itd.
"Petom valu" nedostaje zanata, a to je ujedno i najveća "greška" tog romana. Što god vi ili ja mislili o suvremenom fenomenu fantastične literature za mlade, konačni sud donose, kao i uvijek, ljubitelji tog žanra, a od ljubitelja žanra nema kritičnije publike i nije najmudrije potcjenjivati je nudeći joj neinspirirane i traljavo odrađene proizvode.
Na stvari ipak treba gledati pozitivno. Knjige poput "Petog vala", neovisno o njihovoj kvaliteti, dobre su i za globalni i za lokalni život "znanstvene fantastike". Ponajprije zahvaljujući hypeu koji generiraju. Peti val će prije ili kasnije izgubiti energiju i razliti se na žalu. Kao i vampirski i zombi-valovi prije njega, tlo SF-a natopit će novim, mlađim čitateljima. Neki će od njih ostati na plaži i krenuti tragovima starih i novih majstora, neki će se vratiti nazad u more čekajući šesti, sedmi ili osmi val, a neki će se – jebiga – utopiti. Možda im mahnemo u prolazu.
( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na MV Info portalu zajednički je financiran od strane MV Info i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )
Peti val
- Prijevod: Ivana Brozić
- Profil 10/2015.
- 432 str., meki uvez
- ISBN 9789533134444
Cassie nakon smrti roditelja živi sama u šatoru u šumi i kloni se ljudi jer ne može znati tko je čovjek, a tko izvanzemaljac naseljen u ljudsko tijelo. Po namirnice odlazi na nekadašnju benzinsku postaju i izbjegava gradove. Stravičnu osamljenost liječi pišući dnevnik i razmišljajući o tome kako se ne smije odreći svoje ljudskosti. A onda upoznaje Evana Walkera, zgodnog i tajanstvenog samotnjaka koji joj spasi život i zbog kojeg počinje mijenjati uvjerenja.