Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 14.10.2013.

Simpozij o Miroslavu Krleži u Berlinu
Održava se
15.10.2013.

U okviru književnog programa "Na brodu" festivala Kroatien Kreativ 2013, Njemačko društvo za kroatistiku organizira simpozij "Miroslav Krleža – majstorstvo i kontroverze", koji će se održati 15. listopada u Literaturhaus Berlin.

Simpozij će započeti izlaganjima Alide Bremer, Marijane Erstić sa Sveučilišta Siegen, Angele Richter sa Sveučilišta Halle i Anne Cornelie Kenneweg sa Sveučilišta Leipzig 15. listopada 2013. godine u 15 sati u Literaturhaus Berlin.  

Alida Bremer će održati izlaganje o "Hrvatskom bogu Marsu" na čemu će ilustrirati utjecaj Prvog svjetskog rata na Krležino stvaralaštvo; Marijana Erstić će usporediti Glembajeve s Buddenbrookovima, a Angela Richter i Anne Cornelia Kenneweg govorit će o Krleži kao dijelu moderne i nasljedniku velikih autora europske tradicije.

Na okruglom stolu "Miroslav Krleža danas – izvor inspiracije ili prepreka?" koji će se održati 15. listopada u 17 sati, u Literaturhaus Berlin, sudjelovat će Slavenka Drakulić, Igor Štiks, Bora Ćosić, Alida Bremer, Elisabeth von Erdmann (Sveučilište Otto Friedrich u Bambergu) te Verena Nolte, voditeljica udruženja Kulturallmende koji će se pozabaviti utjecajem Krležina opusa i ideja na suvremena književna kretanja u Hrvatskoj iz generacijski različitih perspektiva.

Njemački kroatisti smatraju Miroslava Krležu jednim od najvažnijih autora bivše Jugoslavije, koji ima bitno mjesto u europskoj književnosti zahvaljujući svojem jezičnom umijeću i raznolikosti opsežnog opusa. Svojim je djelima prelazio granice povijesnih tvorevina i istraživao potencijale hrvatskog narječja. Prema mišljenju organizatora, Krleža je hrvatski pandan velikog njemačkog pisca Thomasa Manna, također pisca stilskih iznimnih romana i obiteljskih saga građanskog života.

Njemačko društvo za kroatistiku
osnovano je 2007. godine kako bi se popratilo kulturno, gospodarsko i političko srastanje europskih zemalja te poticanje znanstvenog, novinarskog i prevoditeljskog interesa za hrvatsku kulturu. Članovi Društva mogu biti osobe koje se kao znanstvenici, lektori, urednici, kulturni radnici i novinari bave hrvatskim jezikom, kulturom i književnošću. Trenutna predsjednica je Elisabeth von Erdmanns s Odsjeka za slavenske književnosti Sveučilišta u Bambergu.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –