Stagnacija ili pad - preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2025.

Najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je za Noć knjige provela agencija Karika koja nedostaje u ožujku 2025. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 37% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 22% anketiranih.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj je u srijedu 23. travnja 2025. godine na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavila Tamara Kraus iz tvrtke Karika koja nedostaje.

Postavlja se pitanje veslamo li (i u kojem smjeru?) ili lutamo zarobljeni na bonaci, u očekivanju neke struje da nas ponese?

Istraživanje možete preuzeti ovdje ili na stranici Noći knjige.

• Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (42 %), visokoobrazovanom osobom (59 %), osobom s višim primanjima kućanstva (41 %) ili osobom koja živi u Istri (50 %).
   
• Iako je beletristika i dalje najčitanija (57 % ispitanika), broj njezinih ljubitelja već je godinama sličan. Nasuprot tomu, zadnjih nekoliko godina raste interes za publicistiku (2020.: 27 %; 2025.: 37 %), a slijede stručne knjige (25 %) i priručnici (18 %).
   
• Pročitane knjige najčešće se ili posuđuju u knjižnici (45 %) ili se kupuju (42 %), a broj osoba koje su knjigu posudile u knjižnici porastao je u odnosu na 2024. godinu.  U zadnjih pet godina uočava se porast broja onih koji su pročitanu knjigu dobili na poklon (28 % čitatelja), dok se, s druge strane, sve manje knjige posuđuju od prijatelja (27 % čitatelja), a 8 posto čitatelja naslove fotokopira ili preuzima s interneta.
   
• Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca (22 %). U zadnjih šest godina primjećuje se stagnacija u kupovini knjiga (2020.: 23 % – 2025.: 22 %). Od onih koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu.
   
• Tipična osoba koja kupuje knjige češće od prosjeka spada među visokoobrazovane građane (41 %) u dobi 36 – 45 godina (30 %) koja živi u kućanstvu s višim primanjima (29 %). U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga najviše se kupuju dječje i stručne knjige, zatim publicistika te priručnici.
   
• Kupovina u knjižarama ponovno je dosegla učestalost kakva je bila prije dvije godine (55 %). U knjižarama češće od ostalih kupuju visokoobrazovane osobe i one koje žive u Zagrebu i okolici (64 %). Kupovina na internetu ista je u zadnje četiri godine (20 %), a nju u najvećoj mjeri preferiraju najmlađi i oni u dobi 46 – 55 godina, dok kupovinu na kiosku preferiraju stariji.
   
• Broj nezainteresiranih za kupovinu knjiga smanjio se u odnosu na prošlu godinu i sada je na razini od prije dvije-tri godine (55 %). Nedostatak interesa za to češći je među muškarcima (61 %) i onima u dobi 26 – 35 godina (71 %). Među najmlađima (31 %) i visokoobrazovanima (25 %) više je onih koji knjige ne kupuju jer ih posuđuju u knjižnici.
   
• Sadržaje na internetu čita 75 % stanovništva, s rastućim trendom. Najviše čitaju visokoobrazovane osobe iz gradova u dobi 16 – 55 godina te u kućanstvima s primanjima višim od 1.800 eura mjesečno. I dalje se najviše čitaju dnevne novine (54 %), a slijede ih građanima sve zanimljiviji portali i blogovi s autorskim i kritičkim sadržajem. Osim njih, visokoobrazovani više čitaju i specijalizirane e-časopise (29 %). Blogovi i grupe na društvenim mrežama koji su posvećeni knjizi također postaju sve privlačniji (17 %), a elektronička izdanja knjiga čita 8 % građana, najviše u dobi 16 – 25 godina (19 %).
   
• Uzimajući u obzir statističku grešku mjerenja od 3 %, možemo reći da su stavovi građana o tome odvlači li ih konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima od čitanja knjiga prvi put podijeljeni (34 % se slaže s tvrdnjom, a 32 % smatra suprotno).
   
• Barem jednom godišnje promociju knjige posjeti 15 % građana, a knjiške manifestacije motiviraju 19 % ljudi na čitanje knjiga, što su brojke slične prošlogodišnjima.
   
• U odnosu na lani nepromijenjen je postotak članova knjižnica (69 %) koji smatraju da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je na uzorku od tisuću ispitanika i u razdoblju od 1. ožujka do 20. ožujka ove godine. Predstavlja se na Noć knjige, koja se s više od 1100 programa i na temu "O životinjama i ljudima" održava diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja)  te Dana hrvatske knjige (22. travnja).

Svi prijavljeni programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije https://nocknjige.hr/.

Noć knjige održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Hrvatske gospodarske komore i Grada Zagreba, a medijski su pokrovitelji manifestacije Hrvatska radiotelevizija, 24 sata, Večernji list i Vida TV.

Organizatori Noći knjige: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Moderna vremena – portal za knjigu i kulturu čitanja, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatska udruga školskih knjižničara zahvaljuju svima koji su poduprli manifestaciju te pozivaju sve građane da 23. travnja pronađu program za sebe i pridruže se slavlju knjige i čitanja.