Teška vremena za knjiške dinosaure
Noć knjige 23. travnja ponovno će se spustiti na Hrvatsku, na oduševljenje knjigoljubaca a valjda na čuđenje onih drugih kojima je knjiga i dalje nepoznanica, sva ta neka čudna slova, zarezi, točke i pokoje brojke. U trenutku dok čitate ove retke već je završeno tradicionalno godišnje istraživanje hrvatskog tržišta knjiga, a jedna od nakana pokretanja Noći knjige je povećanje broja onih koji su pročitali barem jednu knjigu u godinu dana (pad od 56% 2012. na 40% 2023.) ili koji su kupili knjigu u zadnja tri mjeseca (pad od 31% na 20%).
Ne jednom sam pisao da je donošenje Nacionalne strategije poticanja čitanja bila važna odluka, ali i da njezino sporovozno provođenje i nedostatna financijska ulaganju u istu poništavaju onu inicijalnu energiju koja je uložena u osmišljavanje NSPČ, i danas previše podsjeća na nefunkcionalne Hrvatske željeznice i onaj "senzacionalan" doživljaj kada na displeju modernijih vagona pročitate da je vlak kratkotrajno dosegnuo brzinu od 100 ili 120 km na sat. Uz malo sreće stići ćete na udaljeno odredište poput Splita ili Osijeka za cca 7 odnosno 6 sati, uz vrlo vjerojatno kašnjenje. U međuvremenu će se iz gradova iseliti ne mali broj njihovih stanovnika, a tako se i od navike čitanja knjiga udaljava sve veći broj stanovnika Hrvatske.
Nisam optimist koji očekuje da će nam baš ovogodišnje istraživanje pokazati da smo ipak značajno "poskočili u vis" u proteklih godinu dana, i da će sada iz godine u godinu biti bolje, a ponajmanje sam optimističan u vezi toga da će se prisutnost knjige u medijima popraviti. HRT-ov javni servis je kulturu zapravo getoizirao na 3. programu dok je od šire javnosti gledanijim programima ostavio tek mrvice (a takvo rješenje nismo željeli kada smo agitirali za uvođenje HTV 3, štoviše upozoravali smo na prekomjerno izmještanje), a danas ova kolumna izlazi u jedinom redovnom tiskovnom prilogu u knjigama kojima se Hrvatska uz još nekoliko kvalitetnih specijaliziranih portala može podičiti.
Naravno, tu su i društvene mreže, one su korisne za blitz prezentaciju mahom mainstream izdanja, no mnoge knjige i interesi na njima ne nalaze svoj prostor. Iako su pravila za dobivanje nacionalnih medijskih koncesija vrlo jasna, i u njima se pred koncesionare stavlja na žalost neprecizno određena obveza proizvodnje i kulturno-obrazovnih sadržaja, tolerira se upravo suprotno – zaglupljivanje nacije. A kada bismo danas zbrojili reklamni prostor koji na svim hrvatskim medijima zauzima reklamiranje kladionica, tih efikasnih tvornica za stvaranje novih ovisnika u svim dobnim kategorijama stanovništva, tada bismo uvidjeli da položaj knjige i čitanja samo odražava trendove koje društvo samo stvara.
Ali dobro, Noć knjige ide dalje, u svojoj (naivnoj?) težnji da sukreira neku načitaniju i obrazovaniju Hrvatsku, pa na kraju samo telegrafski o ovogodišnjem programskom okviru koji sugeriramo organizatorima programa. Vizije o kraju svijeta od najstarijih vremena zaokupljaju maštu i bude strah. Nekoć su se vezale uz neobjašnjive pojave na nebu, kalendare i tumačenja svetih knjiga, dok se danas kataklizmički scenariji pretežno odnose na sukobe koji prijete globalnim ratom, društvene i financijske krize te prekomjerno i neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa koje nepovoljno utječe na klimatske promjene i njihov ubrzani poguban utjecaj na ljudsko društvo i sav ostali živi svijet.
Bez obzira na to što im je u podlozi, ove su vizije čovjeka oduvijek stavljale pred izbor – hoće li svojem postojanju i činjenju podariti smisao, pa i pokušati utjecati na svijet u kojem živi, ili će se bez otpora i odgovornosti predati dekadenciji i(li) fatalizmu. Stoga nas u Noći knjige 2024. zanima na koje se načine kao čitatelji nosimo s izazovnim vremenima. Kako možemo, zahvaljujući onom što čitamo u knjigama, mijenjati sebe, a onda i ishode koji su pred nama?
Kao istinski zaljubljenici u knjige posežemo za njima da nam služe kao putokazi i orijentiri, a odgovore koje u njima pronalazimo pretačemo u zajedničko iskustvo još jedne, trinaeste Noći knjige. Brojne škole, knjižnice, nakladnici, knjižari, pojedinci... samo do kraja ožujka prijavili su već preko tisuću programa (!), pa ako ste zainteresirani još uvijek se stignete prijaviti.
* Tekst je prvotno objavljen u prilogu BestBook tjednika Express.