Veliki i mali - o položaju književnosti za djecu
Festival knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! započeo je u ponedjeljak 20. listopada okruglim stolom pod nazivom VELIKI I MALI na kojem se raspravljalo o položaju književnosti za djecu kada je u pitanju čitanost, prisutnost u medijima, financijska potpora državnih institucija, vidljivost i priznanje u kulturnim krugovima i prodaja. Sudionici okruglog stola pokušali su se dotaknuti nekih od problema s kojima se suočavaju svi koji se bave knjigom, te uspostaviti dijalog svih zainteresiranih strana.
O tome zašto je bilo potrebno osnovati Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, te o impresivnom izdavačkom i književnom programu te promociji novih, mladih književnih nada koje Društvo čini, govorila je predsjednica HDKDM-a, spisateljica Silvija Šesto. O potrebi udruživanja govorila je i književnica iz Beograd Jasminka Petrović, voditeljica udruge Ura kultura, koja je naglasila da su pisci za djecu u Srbiji prepušteni sami sebi te da vrlo teško mogu ući kao članovi u jedno od dva udruženja pisaca ukoliko nemaju niti jednu knjigu za odrasle.
Pisci za djecu su prinuđeni biti glasni da bi ih se u našem društvu uopće čulo, mišljenje je s kojim se složila profesorica hrvatske i svjetske književnosti za djecu na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Dubravka Težak, koja je također upozorila da studenti iznimno malo čitaju, za što je odgovoran novi bolognski sustav studiranja i bodovanja.
Jasmina Kenda, voditeljica nabave u Knjižnicama Grada Zagreba iznijela je vrlo zanimljive podatke po kojima su u otkupu knjiga za narodne knjižnice u posljednje dvije godine, knjige za djecu i mlade zastupljene s oko 20% - što je znatan porast u odnosu na 9% iz 2012. Inače 26% djece su članovi knjižnica, među novim naslovima 23% je naslova za djecu i mlade. Iznijet je i podatak da se knjige u Hrvatskog znatno više posuđuju u knjižnicama nego što se kupuju.
Voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, Ranka Javor, istakla je kako bi i ilustratori trebali dobivati potporu za stvaralaštvo kao što to dobivaju pisci te da bi na taj način ojačala hrvatska ilustratorska scena, Zoran Maljković, glavni urednik Mozaik knjige u Hrvatskoj istakao je kako iznimno cijeni rad ilustratora te da, ukoliko se autor teksta i autor ilustracije sami drugačije ne dogovore, postotak od prodaje knjiga uvijek je veći kada je ilustracija u pitanju. Ilustrator iz Beograda, Bob Živković bio je polaskan takvim tretmanom ilustratora u Mozaik knjizi ali je istakao kako su, po njegovom mišljenju pisci ti koji stvaraju ideju koju ilustratori tek slijede „ilustratori su trešnja na vrhu torte koju prave pisci", zaključio je napomenuvši da bi postotak od prodaje knjiga trebao uvijek biti u korist autora ideje i teksta.
Seid Serdarević, glavni urednik i osnivač nakladničke kuće Fraktura istakao je kako prodaja knjiga za odrasle i prodaja knjiga za djecu ide sasvim drugim kanalima, te da prodaja knjiga za djecu zahtijeva sasvim drugi vid promocije, što je jedan od glavnih razloga zašto se Fraktura nije upustila u izdavanje knjiga za male.
Na komentare kako mediji uopće ne prate rad pisaca za djecu, burno su reagirali prisutni novinari, mahom s radija, napomenuvši kako se na radiju prate sva kulturna događanja u onoj mjeri u kojoj kultura i dobiva prostor u našim medijima, te da nikada nisu čuli riječ zahvalnosti za svoj rad što ih i žalosti i ljuti.
Kada se postavilo pitanje čitaju li uopće Hrvati, osobito djeca i mladi, koordinatorica za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture Republike Hrvatske i voditeljica programa Ruksak pun kulture, Maja Zrnčić, istakla je da prema podacima kojima raspolaže, čak 50% Hrvata čita, da mladi vole knjige ali ne one koje im nameće škola već one koje im dolaze u ruke preko preporuke prijatelja, i da se nada da će se izradom Nacionalne strategije poticanja čitanja situacija poboljšati.
Nakon završetka zvaničnog dijela okruglog stola, u razgovoru okupljenih gostiju i publike naglašeno je kako je i dalje najveći problem proizvodnja i prodaja knjiga za djecu te se još jednom istakla nužnost veće financijske potpore knjigama za djecu kada su u pitanju potpore i otkupi Vijeća za knjigu, Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Okrugli stol je završen citatom tinejdžera koji je izjavio: "Čitanje je važno da bismo odmorili svoje stavove, ponekad ogorčene na svijet i našli drukčiju valnu duljinu i povezali se s drukčijim svjetovima i ljudima, pa tako i osjećajima."
Moderator okruglog stola bila je Ana Ðokić, književnica i voditeljica KNJIGE U CENTRU, udruge koja je i inicirala ovo događanje, te organizatora festivala PAZI, KNJIGA! Zapisnik događanja je vodio književnik Zoran Pongrašić.
Više o festivalu PAZI, KNJIGA! na facebooku KNJIGE U CENTRU.