William S. Burroughs : Mačka iznutra
Kada govorimo o Williamu S. Burroughsu, nužno je kao kod rijetko koga drugoga sagledati širu sliku i kontekst s obzirom na to da pripada redu autora koji su svoje “kontekste” stvarali ili sami, ili bili njihove važne gravitacijske točke, poput pjesnika Guillaumea Apollinairea, protagonista francuskog nadrealizma i američke autorice Gertrude Stein, u čijem se pariškom krugu okupljala krema tadašnje internacionalne književne scene (Ezra Pound, Ernest Hemingway, Francis Scott Fitzgerald i dr.). S jedne strane, to govori o Burroughsu kao autoru, a s druge, o njemu kao kulturtregeru koji je privlačio one koji su željeli pripadati toj uzbudljivoj novoj struji s beatnicima poput Jacka Kerouaca, Lawrencea Ferlinghettija i Allena Ginsberga.
Beatnici su američki pokret koji je doživio procvat u San Franciscu pedesetih godina 20. stoljeća, a inspiracija njihovom poetikom danas je poput faze kroz koju prođu mnogi pisci nego razviju vlastitu. Prema Caseyju Rayu u knjizi “William S. Burroughs i kult rokenrola”, bliskost Burroughsovom krugu novim imenima davala je dodatnu dozu afirmacije, a tu su se tijekom godina našli autori poput Leonarda Cohena i Boba Dylana pa sve do Patti Smith i Kurta Cobaina. Beatnici su, kao s Gertrude Stein, također gravitirali vlastitim kultnim toposima poput Ferlinghettijeve knjižare City Lights u San Franciscu, a njihova poezija suprotstavljala se kanonima mainstreama i otvoreno poigravala s tabu temama, slobodnim lirskim formama i slavljenjem slobode koju je još uvijek uštogljena javnost doživljavala kao ugrožavanje sigurnosti koju im je garantirao sustav ukoliko ne propituju prevladavajuću moralnu paradigmu. Beatnici stvaraju vlastiti sustav društvenog i književnog kodeksa kao svojevrsni balon u kojem je sve funkcioniralo u srazu sa svime što se izvana dešavalo tada i uslijedilo kasnije, poput Vijetnamskog rata, a hipijevski pokret je također nastao kao vrsta otpora ideologiji i dominantnim političkim strukturama.
Mačka iznutra
Knjiga “Mačka iznutra” objavljena je u izvrsnom prijevodu Voje Šindolića, autora i prevoditelja koji je otprije poznat po prevođenju američkih beatnika. Radi se o nizu kratkih zapisa o, kako i sam naslov kaže, mačkama, njegovom svakodnevnom odnosu i suživotu s njima. Mačka je, mnogo više od drugih životinja postala sinonim za kućnog ljubimca, do te mjere da u engleskom jeziku postoji izraz i društveni fenomen zvan crazy cat lady, stereotip čudne usidjelice čiji je jedini životni sudružnik mačka, ili češće više njih. Sveprisutan do te mjere da se jedna takva pojavljuje čak i u legendarnom crtiću The Simpsons, no u našem jeziku takav fenomen vezan za mačke nije se udomaćio. No, Burroughs u svakom slučaju ne potpada u ovakve karikaturalne kategorizacija, već u globalni književni kanon.
Knjiga započinje nadnevkom i pojašnjenjem o motivu i temi: suradnja s engleskim multimedijalnim umjetnikom, slikarom i piscem Brionom Gysinom. Njihovo prijateljstvo bilo je vrlo produktivne prirode, zajedno su, između ostalog, objavili koautorski roman "The Third Mind", a rezultat njihove suradnje je i "Mačka iznutra", čije je prvo i iznimno rijetko kolekcionarsko izdanje sadržavalo originalne Gysinove crteže. Šindolić u svojoj bilješci o knjizi ističe i kako je to prvo izdanje tiskano na ručno izrađenom papiru u nakladi od 133 primjerka od kojih je svaki numeriran i potpisan od oba autora (The Grenfell Press, New York, 1986.).
Ovo Burroughsovo djelo koncepcijski bi se moglo opisati svojevrsnim dnevničkim zapisima, koji kontekstualno nemaju pretjerano fikcijski karakter, s opuštenom strukturom i atmosferom teksta. S jedne strane, to određuju format i obim pojedinačnih poglavlja, a s druge ilustracije Maje Rožman (u hrvatskom izdanju!) koja se pokazala vještom interpretatoricom teksta: njene mačke kao da se šeću knjigom nakon što ih je likovno oživjela. Ilustracije su dovoljno suptilne da ne preuzimaju primat nad Burroughsovim tekstom, nego ga prate kao prirodni vizualni produžetak. Autor temi, pored vlastite opservacije, daje i historijski kontekst što je čini još zanimljivijom, fokusirajući se npr. na ulogu mačke u egipatskoj civilizaciji. Pritom ne gubi iz vida ni empatiju gubitka koja je bez obzira na intenzitet uvijek mala trauma svih koji su u u njega emotivno involvirani: Drevni Egipćani oplakivali bi gubitak voljene mačke tako što bi obrijali svoje obrve. Zašto gubitak mačke ne bi bio bolan i iskren koliko i bilo koji drugi? Smrti malih životinja su najtužnije, sjetne koliko i smrti majmuna.
Burroughs na samom početku jasno definira svoju poziciju čuvara stavljajući se u gotovo ravnopravan odnos s mačkama o kojima piše: svako poglavlje je mala priča o drugoj, iako se neke kontinuirano provlače kroz narativ, poput mačka Ruskog kojeg je usvojio, opisujući ga kao “vitki, tamnosivi oblik”, nakon kojeg dolaze Fletch, prikazan jednako trodimenzionalno, umjesto da bude tek sporedni lik. Govori i o stvarima kao što je usvajanje mačaka i njihova prilagodba udomiteljima, uloge koje igraju u životu vlasnika i na koji su način upućeni jedni na druge. Koliko god autor “spašava” mačke lutalice, toliko one nedvojbeno spašavaju i njega samog. Proustovski ih doživljava kao medij povezivanja s drugim bićima, a posebno ljudskim: obitelji, prijateljima, svojom majkom.
Budući da su mačke po svojoj prirodi teritorijalne, to u mnogome određuje i njihovo ponašanje, pa se poneka privrženost prije svega povezuje s nekim prostorom. Ljudi, u obrnutom smjeru, također imaju neke slične asocijacije, poput vlastitog doma i intime ili trgovina mačjom hranom. Burroughs ljudski pristup spašavanju i skloništima za mačke opisuje kao traumatsko iskustvo usporedivo s koncentracijskim logorima, prepunima birokracije i prljavih kaveza.
Za razliku od stereotipa o beat književnosti, ovdje hedonizam i razvrat u maniru Huntera S. Thompsona nisu u prvom planu, tekst je povremeno gotovo pa filozofskog karaktera, formuliran britkim i kratkim rečenicama zbog kojih je, djelomično, knjiga tako pitka. Pripovjedač je čovjek koji je raskrstio s vlastitim nemirima i sada se posvećuje onome što ga istinski ispunjava, prije svega duhovno. Mnogi su vjerojatno još daleko od ovog Burroughsova veltanšaunga, ali u "Mački iznutra" otškrinuo je prozor u vlastiti svijet u kojem je sve vanjsko reducirano na minimum.
Ova knjiga o mačkama svojevrsna je alegorija u kojoj pisac promatra svoj protekli život prerušen u mačji lik. Pritome ne mislim da su mačke lutke na koncima. Daleko od toga. One su živa stvorenja koja jednako kao i mi dišu, ali kad se stupa u vezu s bilo kojim drugim bićem to je jako tužno jer idite ograničenja, bol i strah i konačnu smrt.
U navedenom je gorka istina svih odnosa koji definiraju naš svakodnevni život: svi imaju rok trajanja i to nam prečesto izmiče iz percepcije, zbog čega ih uzimamo zdravo za gotovo sve dok taj netko ili nešto zauvijek ne nestane.
Jedino veliki pisci poput njega ostave trajne tragove gdje god se zateknu, zato je dio knjige „O životu i djelu Williama S. Burroughsa“ jednako važan kao i ostatak glavnog teksta, a nadodan je i opsežan dodatak koji elaborira brojne reference iz knjige, bez kojih bismo teško pravilno kontekstualizirali tekst.
Burroughs je pripadao krugovima koje Amerikanci rado nazivaju The Beautiful People, neka vrsta umjetničkog jet-seta sa protagonistima poput Toma Waitsa, Andyja Warhola i drugih koji su se kretali u galaksiji superzvijezda legendarnog Studija 54, iako je glazbeno primarno gravitirao diskretnijim i atmosferičnim jazz klubovima. Kao pravi nomad, putovao je Latinskom Amerikom, živio je i u Maroku, Parizu i Londonu.
Knjiga završava još jednim dodatkom, priči o Burroughsovom boravku u Dubrovniku, anegdoti koja uključuje čitav niz značajnih ličnosti poput engleskog kralja Edwarda VIII., Wallis Simpson, Ernsta Tollera i drugih. Sam po sebi filmičan, to je šlag na torti ove neobične male knjige koja će u svakom slučaju biti pravo otkriće za sve koji poznaju autorov lik i djelo, a još više za one koji tek ulaze u beat književnost čiji je neizostavni prateći dio upravo jazz koji su tako voljeli, od Burroughsa samog nadalje.
Mačka iznutra
- Prijevod: Vojo Šindolić
- Bodoni 01/2022.
- 232 str., tvrdi uvez + zaštitna kutija
- ISBN 9789538398001
U 'Mački iznutra', možda najintimnijem djelu Williama S. Burroughsa, upoznajemo drugo lice najkarizmatičnijeg američkog pisca dvadesetog stoljeća. Istovremeno meditativna i introspektivna, ovo je knjiga o mačkama i njihovu odnosu s čovjekom, knjiga koja pokazuje mačju toplinu i karakter, koja nam govori mnogo o mačkama, ali, naravno, još više o ljudima.