Kultura je kompleksan fenomen, a nelagoda u kulturi je nešto što se može prepoznati na brojnim razinama intrapsihičkog, ali i intrasubjektivnog funkcioniranja. Brze promjene na tehničkoj razini uključuju i emocionalnu reakciju kod ljudi i često su praćene poremećajem emocionalne usklađenosti, što u konačnici stvara nelagodu. Psihodinamika ulazi u intrapsihičke i intrasubjektivne modele funkcioniranja, koji spomenute proturječnosti prepoznaju i realno ih pozicioniraju. Samim time, nelagoda postaje manja, zbog boljeg razumijevanja sebe i drugih.

Autori znanstvenog skupa "Nelagoda u kulturi 21. stoljeća: psihodinamska rasprava" i istoimene knjige psihodinamski interpretiraju nelagodu u kulturi novoga doba. Okvir je zapravo onaj kojeg je Freud postavio u svojoj knjizi napisanoj 1930. godine. Zanimljiv je podatak kako je originalni naslov pod kojim je tekst trebao biti tiskan bio "Nesreća u kulturi". Jer, kultura je kompleksan fenomen, prvenstveno iz psihodinamske perspektive.

Nesreća i nelagoda obuhvaćaju dominantno negativni spektar emocija, uz kvalitativne i kvantitativne razlike. U vremenu izdavanja Freudove knjige, proturječnosti su na društvenoj razini stvarale nelagodu, dijelom uvjetovanu i tadašnjom ekonomskom krizom u svijetu. Danas je nelagoda u kulturi nešto što se može prepoznati na brojnim razinama intrapsihičkog, ali i intersubjektivnog funkcioniranja. Novo vrijeme donijelo je izrazite napretke na tehničkoj razini, kroz informatizacijske i globalizacijske procese. Brze promjene na tehničkoj razini uključuju i emocionalnu reakciju kod ljudi. Očito je da su ove tehničke promjene često praćene poremećajem emocionalne usklađenosti kod značajnog dijela ljudi, što u konačnici zbog emocionalne uskraćenosti stvara nelagodu.

Neprorađeno žalovanje također je jedan od problema koji stvara nelagodu u aktualnom vremenu. Veliki je problem u današnjoj kulturi postojanje niza proturječnosti, što utječe i na mentalno funkcioniranje ljudi. Obilježja narcistične kulture nude objašnjenja perfekcionističkog modela ponašanja, čestog kod mladih ljudi, koji se bazira na proturječnostima koje zbunjuju, između osjećaja svemoći, koji se smjenjuje s osjećajem nemoći. Mladi to opisuju geslom “ako nismo najbolji, čak savršeni, bolje da nas nema“. Isto tako, autori ističu kako je područje seksualnosti i srama dobilo dodatnu dimenziju u novom vremenu.

Psihoanalitičke teorije i praktični savjeti u velikoj mjeri mogu pomoći, kako na razini objašnjenja fenomena nelagode današnjeg čovjeka, tako i u smislu aktivne pomoći ljudima koji proživljavaju emocije nelagode. Psihodinamika ulazi u intrapsihičke kao i interpersonalne modele funkcioniranja koji spomenute proturječnosti prepoznaju i realno ih pozicioniraju. Samim time, nelagoda postaje manja, zbog boljeg razumijevanja sebe i drugih. Interpersonalno u psihoanalitičkoj teoriji podrazumijeva i internalizirane objektne odnose, cijeli unutrašnji svijet objektnih odnosa, koji preko različitih mehanizama utječe i na kasnije odnose u odrasloj dobi.

Ova knjiga (i prateći znanstveni skup), logični je nastavak prijašnjih knjiga našega tima, koje su obrađivale teme bitne za razumijevanje i liječenje raznih aspekata mentalnoga zdravlja. Kao i kod prijašnjih knjiga koje smo uređivali (Suicidologija, 2011. g.; Narcistični poremećaj ličnosti, ožujak 2013. g.; Poremećaji hranjenja, listopad 2013. g.; Od nasilja do dijaloga, travanj 2014. g.; Žalovanje, prosinac 2014. g.; Poremećaji ličnosti: stvarni ljudi, stvarni problemi, svibanj 2015. g.; Psihoanalitički modeli komunikacije u vremenu brzih promjena, svibanj 2016. g.; Histerija, veljača 2017. g.), tako i sada vezujemo izdavanje knjige uz stručni skup, tematski povezan sa sadržajem knjige.

Darko Marčinko i Vlasta Rudan

Ova knjiga nije samo obični zbornik radova pozvanih predavača. Ona je štivo udžbeničkog karaktera, jer na širi i sveobuhvatniji način pristupa problemu nelagode ne samo u kulturi suvremenog svijeta. Inspirativna je, vješto posložena, izbalansirana i usklađena te tako postaje djelo trajne vrijednosti. Namijenjena je ne samo psihoterapeutima nego i svim drugim stručnjacima u području mentalnog zdravlja.

Knjiga je, s jedne strane, repetitorij Freudova rada u zadnjem razdoblju života, kompilacija postfreudovskih teorija, ali i izvor novih ideja i koncepata o nelagodi (nesreći) suvremenog društva. I zbog toga će se čitati sada, ali i s vremenskim odmakom. Ta usporedba bit će svakako zanimljiva.

Urednici se duhovito poigravaju s naslovom koristeći naziv Freudove predzadnje knjige, nastale 1930. Razumijevajući kompleksnost kulture i nelagodu koja iz nje izvire kako na intrapsihičkoj, tako i interpersonalnoj razini, Marčinko i Rudan pozvali su 8 autora da napišu svoje viđenje nelagode u suvremenom svijetu. Tako je nastala vrlo raznolika knjiga s glavnom poveznicom – nelagodom u kulturi, ali i svijetu uopće.

prof. dr. sc. Dražen Begić

Urednici i autori ove knjige: „Nelagoda u kulturi 21. stoljeća – psihodinamska rasprava“ ujedno i istoimenog skupa donose nam niz tekstova koji s psihoanalitičkog (psihodinamskog) kuta gledišta promatraju što se događa u suvremenoj kulturi, zapravo u društvu.  Stoga je ova knjiga ne samo pogled na kulturu, u užem smislu riječi, nego i psihodinamski pokušaj tumačenja zbivanja u suvremenom svijetu.

Danas društvo obiluje brojnim idealima, norme su se promijenile, svaki kutak svijeta je elektroničkim medijima svakomu dostupan u sekundi. Virtualni svijet postaje također objekt naše emocionalne investicije. Pogled na obitelj kao temeljnu jedinicu društva se mijenja. Pitanje normiranja i društvenih normi je drugačije, danas je zaštitna uloga srama potpuno promijenjena. Psihoanaliza će nam dati odgovore zašto i kako. Međutim, koji je smisao ovih promjena kao i koji je naš smisao? Nažalost, na pitanja smisla psihoanaliza nam ne može dati odgovore.

prof. dr. sc. Dalibor Karlović

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.