Pogledaj... sve je puno knjiga.
Knjiga istražuje pojavu hermetizma kao kulturne i duhovne prekretnice u antici, srednjovjekovnom kršćanstvu i renesansnoj misli te razne hermetičke struje modernoga doba. Obrađuje sve značajne hermetičke simbole s primjerima iz alkemije, mineralogije, botanike i astronomije.
Jung naglašava važnost individualne odgovornosti i slobode u kontekstu današnjega masovnoga društva te potrebu efektivne organizacije pojedinaca ukoliko žele spriječiti nametanje od strane efektivno organizirane mase.
U knjizi «Eros i magija u renesansi» I. P. Culianu razotkriva nam dio izvornoga značenja magije u renesansi. Prema Culianu, renesansna je magija bila znanstveno prihvatljiv pokušaj manipuliranja pojedincima i skupinama, na temelju poznavanja njihovih motivacija, osobito erotskih.
Od svih biblijskih knjiga, «Knjiga o Jobu» je modernom čitatelju najprivlačnija i ima najveći odjek. Jung je to uvidio izloživši svoje gledište u djelu «Odgovor Jobu», u kojemu se postavio licem u lice sa “sirovim božanskim gnjevom i bezobzirnim divljaštvom”.
Jedna od dominantnih ideja u opusu Renéa Guénona je jedinstven izvor religijskih ideja čovječanstva, iz kojega su potekle velike ortodoksne struje, koje su obilježile duhovni život ljudi i predstavljaju temelje svih civilizacija. Ta je primordijalna tradicija u cijelosti sačuvana u duhovnom “središtu” netaknutom od cikličkih utjecaja.
Kapitalno djelo jednoga od najutjecajnijih povjesničara religije današnjice sastoji se od tri sveska koji obuhvaćaju razdoblja od kamenoga doba do eleuzinskih misterija, od Gautame Buddhe do pobjede kršćanstva te od Muhameda do reformacije.
Eliadeova studija «Slike i simboli» bavi se “istinskim čovjekom”, neuvjetovanim materijalnom poviješću. Autor pokazuje da proučavanje simbolizma nije samo izazov za erudiciju, nego i putokaz za samospoznaju, drugim riječima, proučavanje simbolizma otvoreno je za sve koji traže novi humanizam ili novu antropologiju.
Čovjek kao duhovno biće, stalno prebiva u razlici između esencije i egzistencije. Bez takvoga razlikovanja ne bi bilo filozofije, etike, umjetnosti… Onaj tko niječe takav uvid, čini čovjeka, i ne znajući to, životinjom.
Meyrinkov ekspresionistički roman "Golem" (1915), čija je radnja smještena u drevni praški geto, ujedinjuje stravu i humor, mistično i profano, u nevjerojatnoj mreži natprirodnih iskustava. Draguljar Athanasius Pernath susreće se sa svojom sjenom, neobičnom natprirodnom silom – Golemom - koji je, prema legendi, u davna vremena harao...
Premda je djelo "Novi model univerzuma" Uspenskij napisao u prvoj polovici 20. stoljeća, u njemu iznesene ideje i današnjemu čovjeku predstavljaju svojevrsnu avangardu. Gotovo da i nema pitanja koje Uspenskij nije temeljito razradio. On propitkuje čovjekovo podrijetlo i njegovu ulogu u univerzumu, pravce čovjekove...
"Serafita" (1799-1800) je nedvojbeno najzavodljiviji Balzacov roman. Ne samo zato što mu je temelj Swedenborgov nauk, nego i zato što je androfžgin prikazan kao biće kvalitativno različito od ostalih smrtnika. Njegov "misterij" nije vezan uz epizode iz njegove prošlosti, nego uz strukturu njegova vlastita postojanja. Balzac se postavio kao...
"Kad smo prije nekoliko godina napisali knjigu "Istok i Zapad", vjerovali smo da smo, barem do tog trenutka, iznijeli sve potrebno u vezi s pitanjem koje je ona obrađivala i da smo dali sve potrebne naznake. Od tada, događaji su se ubrzano odvijali, stalno sve brže, i unatoč tome što ne bismo izmijenili ni riječi od onoga što smo dotad...
Mircea Eliade sukcesivno proučava obrede sazrijevanja u tradicionalnim društvima, uvodne obrede u tajnim društvima, vojničke i šamanske inicijacije, grčko-istočnjačke misterije, preživjele inicijacijske motive u kršćanskoj Europi te, naposljetku, uzajamne odnose pojedinih asocijacijskih motiva naspram određenih književnih tema. Autor...
Ilustracije: John Tenniel
Ilustracije: John Tenniel
