Krešimir Blažević : Urban, Let 3 ili Josipa Lisac imaju publiku koju će sigurno zanimati njihove biografije ili slične knjige
Zanimljive su male specijalizirane knjižare ili slični izdavači knjiga. Gaje specifičnu komunikaciju sa svojom publikom/kupcima, fokusiraniji su na ono što dobro poznaju, a jedan od takvih primjera je Rockmark, ispočetka mala knjižara u Berislavićevoj ulici u Zagrebu a onda i izdavač mahom glazbenih izdanja, o čijim počecima i sadašnjosti razgovaramo s njegovim vlasnikom Krešimirom Blaževićem.
Nenad Bartolčić: Ispričaj nam ukratko kronologiju Rockmarka, ali i portala Muzika.hr, kako je sve počelo?
Krešimir Blažević: Godine 2001. pokrećemo Muzika.hr, novozagrebački studenti uvidjeli su potencijal interneta i spojili nekoliko interesa (muzika, koncerti, pisanje) u jednu web stranicu. Nakon 5-6 godina rada portala Muzika.hr odlučili smo vidjeti možemo li od toga napraviti posao. I uspjeli smo… Prije nekih 13 godina u jednom trenu se pojavilo nekoliko rock biografija koje su bila dobro prihvaćena među ljubiteljima glazbe, pa sam došao do ideje da bi bilo fora napraviti glazbenu knjižaru s knjigama i popratnim stvarima poput majica i sličnih memorabilija, ulaznica za koncerte, ali bez CD-a i ploča jer za to već postoje trgovine. I tako 2010. otvaram Rockmark u prostoru gdje je do tada bila redakcija portala, u Berislavićevoj 13 u centru Zagreba, a s izdavanjem knjiga krećemo 2016.
Ispočetka smo se u knjižari oslanjali čisto na prodaju naslova drugih nakladnika ali i memorabilija od drugih dobavljača. S vremenom smo se uhodavali, gledali što bi nam mogle biti prednosti, na koje se stvari možemo konkretnije orijentirati. Ulaskom Hrvatske u EU, kada su nestale sve carine i slični nameti na proizvode i kada smo napokon kupcima mogli ponuditi proizvode po realnim, prihvatljivijim cijenama, stvari su se krenule brže odvijati. Ne smijem zaboraviti niti Akustiku, svirke koje smo do korone imali utorkom u knjižari i kroz koju smo ugostili masu izvođača. Isto kao što je Muzika.hr medijski pratila rad knjižare tako danas prati i izdanja Rockmarka.
Koliki bi bio omjer knjiga i ne-knjižnog asortimana u prodaji?
Rekao bih 60-40% za knjige, zaista se trudimo nabaviti aktualne ali i bitne naslove jer fanovi ne prestaju biti fanovi od danas do sutra. Fana npr. Led Zeppelina ili Metallice će zanimati knjige o njihovom bendu sada isto kao i prije 10-20 godina, možda sada i više jer su mu dostupnije.
Kako procjenjuješ šanse na uspjeh specijaliziranih knjižara u Hrvatskoj? Imaš li možda kakav savjet onima koji bi se okušali u knjižarstvu, ali specijaliziranom za neku užu nišu?
Biti specijaliziran u nečemu je duži put, ali sigurno bolji i kasnije isplativiji. Naravno, ne ulazim sada u razmatranje ima li svaka niša dovoljno brojnu publiku pa da se za nju može otvoriti specijalizirani dućan. Također, fanovima je sigurno bolje i draže doći u dućan gdje znaju i razmišljaju isto kao oni nego u dućan s hrpom robe pa se osjećaju kao da su došli kupit avokado među zelenom salatom.
U Hrvatskoj se ne objavljuje veliki broj glazbenih knjižnih izdanja, a čini mi se da se ta izdanja i dugo prodaju, ne rasprodaju se tako lako. Zapravo kao izdavači i nemate brojniju konkurenciju, ponešto naslova objave Naklada Ljevak i Šareni dućan (danas znatno manje nego prije nekoliko godina), tu i tamo ponešto objave Croatia Records, Vuković & Runjić, Sandorf i još poneki... pretpostavljam da ste tu ne odviše bogatu domaću ponudu morali nadopunjavati stranim, a kasnije i vlastitim izdanjima?
Pa da, izdavači su u jednom trenutku gotovo prestali s objavljivanjem glazbenih naslova, to je i bio jedan od razloga zašto smo i sami krenuli objavljivati izdanja s glazbenom tematikom. Interesa publike ima, i drago nam je da drugi također rade na izdavanju glazbenih knjiga i poticanju autora da pišu knjige poput Leinera za Sandorf ili slikovnica Vojka V za Croatia Records. To svima može samo donijeti dobro. A domaću ponudu u knjižari nadopunjujemo stranim izdanjima.
No, pored Amazona i drugih online dućana, kolika je zapravo potražnja za inozemnim izdanjima koja su ipak kupuju u knjižari?
Knjige se ne kupuju kao prije, to sigurno, iako niti ne znam koje su to bile naklade, jer smo tek deset godina tu, ali se kupuju, samo je sada stvar u tome da ljudi čitaju ono što ih zanima a ne da uzimaju knjigu da im lijepo izgleda polica jer ima eto cijelog Krležu ili Agathu Christie ili "Starac i more". Iz našeg iskustva mogu reći da se povećava interes za inozemnim izdanjima, pogotovo jer mlađene generacije više nemaju tu jezičnu barijeru i čitanje knjiga na engleskom im nije problem.
Jeste li od početka imali jasni koncept što mislite objavljivati?
Do izdavanja knjiga je došlo mogao bi reći nekako impulzivno. Naime, kada mi je izdavač biografija Milesa i Sinatre (izdanja DD produkcije, op.) rekao da je "Brod u boci" Arsena Dedića već desetljećima nedostupan i da se ne može nabaviti, nije mi dugo trebalo da nazovem Arsena i predložim mu ponovno izdavanje. Arsen je, naime, nekoliko puta kod nas gostovao pa smo imali neki kontakt s njim. On nije previse razmišljao samo je rekao: “Naravno, drago mi je da se netko napokon sjetio”. To je bilo negdje pred ljeto 2015. i Arsen me zamolio da pričekamo jesen jer vodi Gabi sada u neke toplice pa u Šibenik, more i tako to. Nažalost, Arsen je preminuo toga kolovoza, i naravno da nisam htio sada ići zvati njegovu familiju i sve objašnjavati … ali Lea Dekleva je rekla da će ona razgovarati s njima jer je načula da spremamo novi "Brod u boci".
I zaista, uskoro sam se našao Matijom, vrlo brzo smo sve dogovorili i u svibnju 2016. objavili smo našu prvu knjigu, odnosno deveto izdanje "Broda u boci" velikog Arsena Dedića. Nisam previse razmišljao o nekoj komercijalnoj strani svega jer nam je bilo bitno da se knjiga objavi kao i sljedeća, drugo izdanje "Sedme republike" Ante Perkovića. Jednostavno neke stvari radiš jer želiš i misliš si da moraš, a za neke radiš kalkulacije i otvaraš tablice budžeta.
To sam te želio pitati... kako birate naslove koje objavljujete, ima li tu neka zajednička nit ili naprosto pretpostavljate što bi se u Hrvatskoj moglo prodavati? Osluškujete li želje kupaca u knjižari?
Zajedničko im je što su vezani za glazbu, ili pop-kulturu kao npr. nedavno objavljeni "Prijatelji". Naravno, pazimo koji bi naslovi mogli zanimati čitatelje i publiku, kroz dućan pratimo što ih zanima i za što postoji interes. Bez osluškivanja kupaca i njihovih želja ne možeš niti raditi posao. Shodno tome i biramo naslove za nova izdanja, koja planiramo prevesti i objaviti ili nabavljamo od drugih izdavača objavljena izdanja.
A što preferira vaša pubika, postoje li tu kakve generacijske razlike, koji je zapravo profil Rockmarkovih kupaca?
Ako ćemo gledati na primjeru knjiga, onda možemo reći da su rockeri i metalci publika koja najviše kupuje knjige, ali to je nekako i logično jer ti fanovi su najodaniji. Netko tko je slušao Black Sabbath ili Iron Maiden ili Stonese s 15-16 godina sigurno ih nije zaboravio nakon 10 ili 30 godina, i uvijek će im se vjerno vraćati i podržavati i sa zanimanjem pratit što se događa u njihovom svijetu. A slično je i s domaćom scenom: EKV, Kud Idijoti, Štulić, Balašević, Bare, Oliver, Arsen... to su glazbenici čiji naslovi uvijek traže, i vrlo bih volio da se i nešto “noviji” odluče na pisanje knjiga, jer Urban, Let 3 ili od "starijih" Josipa Lisac imaju publiku koju će sigurno zanimati njihova riječ na papiru.
Koliko ste do sada objavili naslova, i koji bi bili Rockmarkovi najveći uspjesi?
Najveći uspjeh je do sada postigla biografija Freddieja Mercuryja iz 2018. i slikovnica Metallice iz 2019. Ali kada radiš s knjigama to nije instant proizvod, već treba razmišljati o dužem periodu, i zato je bitno da su naslovi dobri i kvalitetni. Kao i dobra muzika ili film, a pogotovo dobra knjiga postaje brzo bezvremenska, najbolji nam je primjer (barem je kod nas tako) "Sedma republika". Volim to ponavljati ali svatko koga zanima glazba ili pop kultura ovog podneblja mora pročitat ovo djelo Ante Perkovića. Na njoj se najbolji vidi koliko znači dobra riječ, jer na svakog tko ju pročita dođe najmanje još jedan novi čitatelj.
Koliko druge knjižare pokazuju interes za Rockmarkova izdanja? Uspijevatw li ih plasirati i na tržišta u susjedstvu, u Srbiju, BiH...?
Dobro surađujemo sa svim bitnijim knjižarama ili knjižarskim lancima, jer od otvorenja Rockmarka sa svima imamo korektne odnose što se samo prenijelo i na dio kada smo postali izdavači. Što se tiče susjedstva tu imamo problem dostave, koja je skupa sama po sebi pa su nam knjige manje dostupne tamo, ali redovito nam dolaze u knjižaru kupci u BiH i Srbije kada su u Zagrebu.
Spomenuo si nedavno objavljenu knjigu "Prijatelji"... sugerira li objavljivanje te knjige i dopunu izdavačkom planu, ulaženje i u druge sfere popularne kulture?
To nam se nekako čini logičnim i najnormalnijim, što osim "Prijatelja" pokazuju u Pop Up kviz karte koje smo nedavno objavili. Zanimljivo je da smo do knjige došli nekako slučajno jer tražimo glazbene naslove uvijek nam nude i slične iz filmske, tv tj. pop kulture općenito, ali čim smo je otkrili shvatili smo da je odlična. "Prijatelji" su postali više od tv serije, to je globalni fenomen – o čemu i govori knjiga – koji traje neprekidno već skoro 30 godina i kojem se svi vraćaju. Kao što sam rekao ne bježimo od ne-glazbenih naslova, dapače, sve je to kao neki soundtrack jednog fana, pa zašto ne bih zaokružili cijelu stvar u jedan paket.
A kako se knjižara "snalazi" u vrijeme korone?
Dosta nam je streslo ispočetka i šokiralo, ali dosta smo brzo shvatili da moramo još više upregnuti u webshop i komunikaciju preko društvenih mreža. Od početka ulažemo u webshop, pogotovo zadnje 2-3 godine, ali nas je ova situacija samo ponukala da moramo još konkretnije prionuti tome. Osim webshopa nastojimo biti što prisutniji na društvenim mrežama, poglavito na Facebooku i Instagramu, ali i na Googleu. To nam je dosta bitno i naravno važno jer nam donose dobru ikvalitetnu komunikaciju sa svojim kupcima i pratiteljima.
U "stara, normalna" vremena, jeste li prodavali knjige i na koncertima?
Što se tiče prisustvovanja na koncertima i sličnim događajima s knjigama... da, bili smo prisutni npr. na Foo Fightersima u Puli s biografijom Davea Grohla ili na nastupu Brucea Dickinsona u Lisinskom. Naravno da je to dobar kanal prodaje, samo morate znati koja publika dolazi na te koncerte i je li spremna za nešto više love osim za cugu ostavit na koncertu ili će si radije kasnije kupit knjigu, ili prije. Nama se na ova dva koncerta pokazalo ok što smo bili na lokaciji, pogotovo za Dickinsona, dok je kod Grohla bila zanimljivo jer su zapravo više od pola publike bili stranci, tako da ako gledamo hrvatsku publiku na koncertu dobro smo i prodali Grohloviu biografiju.
Je li se ranjivijim pokazalo izdavaštvo ili knjižarstvo?
Ako moram izabrati što nam je više patilo do sada zbog korone onda izdaštvo jer smo dva naslova morali prebaciti s objavom za sljedeću godinu. Korona nas je omela u planovima, ali ipak mislim da ćemo glavne ciljeve i želje uspjet realizirat za ovu godinu.
Koja Rockmarkova izdanja možemo očekivati do kraja godine?
Upravo smo objavili biografiju Johna Lennona, s dosta novih zanimljivih spoznaja koja će vjerujem dosta podignuti prašine, a u listopada biografija Chrisa Cornella, velikana grungea i rocka. I za studeni spremamo jedno vrlo zanimljivo izdanje s jednom domaćim autorom, ali još uvijek moramo šutjeti o tome.
* razgovor je u kraćoj verziji objavljen u prilogu "Best Book" tjednika Express.