Objavljen Fantom slobode 1/2021

Objavljen je novi broj književnog časopisa Fantom slobode 1/2021, u kojem ćete ponovno naći niz sjajnih autora i tekstova.

Sudeći prema ulomku iz novog romana Amira Alagića Ogledalo za krletku, riječ je o sjajnom ostvarenju. Alagićevo se pripovjedalačko napredovanje može pratiti kroz njegova djela i za ovu prozu bez zadrške tvrdimo da je vrhunska. Ako je Alagić u početku obećavao, on je ovim rukopisom to obećanje ispunio. Stilski produbljen i autentičan, bez pukotina i višaka, rukopis miješa priču o davnom neriješenom ubojstvu i protagonistova sjećanja na djetinjstvo. Roman Ogledalo za krletku izlazi sljedeće godine.

Slovenska studentica književnosti Alena Begić novi je regionalni fenomen. Na koji god natječaj pošalje priču, osvoji nagradu. To nije bez razloga jer njezine su priče specifične, jedinstvene u njegovanju estetike ružnoće, apsurdnog i grotesknog. Premda je ova spisateljica tek na svojem početku, nije preuranjeno reći da je čeka blistava književna budućnost.

Srđan Tešin poznati je pisac iz Kikinde, autor nagrađenog romana Kuvarove kletve i druge gadosti te autofikcije Moje. Fantom slobode donosim ulomak iz njegova novog romana Mokrinske hronike o probijanju jednog dječaka kroz djetinjstvo i adolescenciju. Premda se obično kaže da je djetinjstvo najljepše životno doba, Tešin ovdje uz dozu humora prikazuje i njegovu drugu stranu. Tu nije riječ ni o kakvoj teškoj sudbini, nego o tome da i djetinjstvo kao takvo sa sobom nosi svoje muke i tegobe koje itekako opterećuju njegove subjekte premda nam se s distance te muke mogu činiti smiješnima.

Irena Matijašević, zagrebačka pjesnikinja i prozaistica, urednica i prevoditeljica, podijelila je ulomak iz svojeg romana u nastajanju. Posrijedi je tekst fingirano ispovjedne tehnike čija pripovjedačica bilježi svakodnevne događaje te ih isprepliće s razmišljanjima o horoskopu, ljubavi i vjeri.

Autor hit zbirke priča Doručak za Bič, Mario Brkljačić, piše roman o granično autističnom Samu, nepoznatom piscu kratkih priča i pjesniku koji pripovijeda svoj kratki život, okončan sretno po vlastitoj volji. U roman su uklopljene i Samove kratke priče te pjesme. Brkljačićev je izraz ponovno suzdržan i lišen sentimentalnosti te bilo kakvog uljepšavanja. Brkljačić je majstor suzdržanog i svedenog izraza ispod kojeg često zjape ponori tjeskobe i straha ili pak trenuci dubokog mira i zadovoljstva.

Poseban blok posvećen je neobičnoj prozi Silvija Lebinca, osebujnom eksperimentalnom tekstu koji je teško žanrovski svrstati. Možda bi najbliža odrednica bila nadrealistički esej struje svijesti. Lebinac je već poznat redakciji Fantoma po radovima koji izlaze iz okvira realističkog pripovijedanja, a ovom je tekstu učinio radikalan odmak od bilo kakve mimetičnosti.

Pjesnikinja i pripovjedačica Jadranka Milenković, autorica romana Heteros i Soba 427, predstavlja se s deset pjesama u kojima kritizira današnju kulturu koja cijeni suzdržanost i poslušnost umjesto kreativnosti i ingenioznosti, mediokritetstvo i malograđanštinu umjesto bunta; kulturu koja cijeni banalnost i jednostavnost u svijetu koji je pun nijansi. Takvoj kulturi Milenković suprotstavlja onu koja bi njegovala ludizam i smionost mašte, i koja bi cijenila sve samo ne konformizam.

Stvarnosna poezija zagrebačkog novinara i prevoditelja Karla Nikolića tematizira svakodnevicu, rezignaciju i prošlu mladost. Suzdržan izraz njegova otriježnjenog subjekta, pomirenog sa spoznajom da život sam po sebi ne donosi ništa vanserijski, izraz bez kićenosti, čija je figurativnost svedena na minimumu, ipak zadržava određenu dozu romantike i čežnje, koja nam je dovoljna za preživljavanje.

Petar Matović, regionalno poznati pjesnik iz Užica, priprema novu zbirku koja se u sladu s njemu svojstvenom poetikom sastoji od mirne i smirujuće poezije, puna naizgled proizvoljnih opservacija i bilježaka na osnovi kojih se pak dopire do duboko proživljenih senzacija. U ovom broju Fantoma pročitajte deset novih Matovićevih pjesama.

Prema riječima crnogorskog pjesnika Andrije Radovića, on je, čitajući dnevnike Andreja Tarkovskog — Kalendare stradanja, zapisivao dijelove u kojima je prepoznavao liričnost i poetsku građu. Tu je građu transponirao u poeziju. Dnevničke je zapise raspoređivao u stihove, minimalno intervenirajući u sadržaj. Iz toga su nastale pjesme čiji autor jest i nije Tarkovski, kao što je Radović sam naglasio naslovom ovog ciklusa nazvavši ga Pjesmama Andreja Arsenijeviča Tarkovskog koje on nije napisao.

Likovni blok Kontejner poziva vas na upoznavanje rada slikarice Ninoslave Počuče. Ovdje je predstavljen njezin apstraktni ciklus Meandriranje, dvadeset i tri numerirana likovna prikaza — meandra, oslikana akrilom na platnu.

Broj je uredila Ivana Rogar