U "Podrumskoj sobi" dječak svjedoči događaju koji će mu uništiti čitav život. Poput ostalih priča iz zbirke "Dvadeset i jedna priča", napisanih između 1929. i 1954., i ova se oslanja na teme koje dominiraju u romanima Grahama Greenea - strah, sažaljenje i nasilje, izdaju i neumornu ljudsku potragu za spasenjem.

Neke od priča su komične, poput one o trbuhu sirotog gospodina Malinga koji iz nekog tajanstvenog razloga odašilje raznorazne zvukove. Druge su ironično tužne, poput "grijeha" iz mladosti koji stigne gospodina Cartera u "Porniću". Neke od njih su duboko šokantne, kao "Uništavači", u kojoj dječja banda sustavno uništava čovjekov dom.

Druge su nezaboravno tragične, poput neobičnog odnosa dvojice blizanaca koji dostiže svoj vrhunac na dječjoj zabavi. Bez obzira na svoju atmosferu, sve plijene čitateljevu pažnju i nedvojbeno su djelo jednog od najvještijih pripovjedača stoljeća.


"Izniman pripovjedač s talentom za prikazivanje lokalnih koloriteta koje je hvatao na prvu, iznimnim smislom za dramu, okom za dijalog i velikom vještinom za ritam proze" - The New York Times



***

Graham Greene rođen je u Berkhamstedu 2. listopada 1904. Tijekom studija na Oxfordu proživljava krizu moralnoga i religijskoga identiteta, priključuje se radikalnoj ljevici, da bi na kraju s protestantizma prešao na katoličku vjeru.

Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela u raznim književnim žanrovima: "Brightonska stijena" i "Ubojica i slatkiš" (1938.) o svijetu gangsterskih obračuna, "Moć i slava" (1940.) o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku.

Poslije rata piše "Srž stvari" u kojem radnju smješta u Afriku, gdje se u ozračju prljavštine, kukaca, vrućine i zaraznih bolesti odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubojice Scoobija. "Kraj veze" je poluautobiografski ljubavni roman pun vjerskih doživljaja u Londonu pod njemačkim bombama. Špijunsko politički roman "Mirni Amerikanac" je o počecima američkoga intervencionizma u Indokini.

Najpoznatije mu je djelo roman "Treći čovjek" iz 1950., po kome je napisao i scenarij za filmski klasik redatelja Carola Reeda. Njegov najbolji kasniji roman "Ljudski faktor" (1978.) piše o problemu izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski objavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije.

Neki od Greenovih eseja su sakupljeni u zbirci "Izgubljeno djetinjstvo" iz 1953. Djelo o druženju s diktatorom Omarom Torrijosom (prevedeno na hrvatski kao "Moj prijatelj general" 1986.), još jedno je svjedočanstvo njegova nekonvencionalnoga života.

Umro je u Veveyu 3. travnja 1991., a posmrtno mu je objavljena autobiografska proza "Moj svijet - dnevnik jednog sna".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.