Što se dogodi kada vas jednoga jutra stranac koji se najprije sasvim besprizorno pomokrio na vaš divno uzgojeni travnjak pozove da krenete s njim? On je neodoljiv i uvjerljiv, pa ga nikako ne možete odbiti, a posebno ne njegov poziv na veličanstven ručak. Upravo tako počinje novi roman Ludwiga Bauera "Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek" – iznimno  neobična avantura u koju se upućuju gospodin Kubitschek i pripovjedač Albert Albert, te njegova mačka Mitzi.

Od brdskih područja do njemačkih velegradova svugdje ih prati nevjerojatan niz događaja, a naši se junaci bore za pravdu i protiv ugnjetavanja, šverca ljudi i drugih zala suvremenog svijeta. Prepun komičnih i apsurdnih situacija te sitnih dobronamjernih prevara, ovaj roman na najbolji se način naslanja na tradiciju češkoga humora od Švejka do Hrabala i nastavlja je.

U formi suvremenoga pikarskog romana Bauerovi junaci pronose svoje ideje želeći promijeniti stanje svijesti. Gospodin Kubitschek svojim govorima i lamentacijama te ponekad  uzaludnim, ali redovito neobičnim akcijama upozorava na probleme suvremenosti, koji su zapravo vječni.

"Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek" jedan je od onih romana kod kojih čitatelju stalno titra osmijeh, dok će mu se Kubitschek, mačka Mitzi i njezin vlasnik Albert Albert urezati u pamćenje poput Don Quijotea, Sancha Panze i Rocinante. Pritom svaka sličnost, poznajući Ludwiga Bauera, nije slučajna.

Ludwig Bauer rodio se 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevođenjem stručnih djela (među njima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku – J. Bober, Čovjek, stroj, društvo, 1967.) i beletristike; bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnog časopisa Naša knjiga, analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istraživač interkulturnih pitanja i kolumnist.

Na engleskom jeziku napisao je Pregled aktivnosti Međunarodne agencije za atomsku energiju (Beč, 1996.). Priređivao je i uređivao različite knjige (uključujući antologije i izbore školske lektire), pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze.

Prvu prozu objavio je kao gimnazijalac, na Radiju Zagreb krajem pedesetih, a 1973. dobio je za prvu tiskanu priču tada uglednu Politikinu nagradu. Objavio je više uspješnica za djecu: "Parnjača Colombina", 1979., "Poliglot i pas", 1988., "Tri medvjeda i gitara", od 1991. čak devet izdanja, "Ronilac bisera", 2000., "Istina o gusarskom kapetanu Karvasu", 2001., "Vještica Liza Hainburška", 2002., "Vila Zelenog jezera", 2003., "Morski igrokazi", 2005., "Bajkoviti igrokazi", 2005., "Krava voli lava" (s M. Radnichom), 2005. i "Maske do daske" (s M. Radnichom), 2006.

Posebno je ugledan kao romanopisac i do sada je objavio četrnaest romana: "Trag u travi", 1984., "Trik", 1985., "Dokaz da je zemlja okrugla", 1987., "Biserje za Karolinu", 1997., "Partitura za čarobnu frulu", 1999., "Prevođenje lirske poezije – Romanetto Buffo", 2002., "Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat", 2003., i u Frakturinu izdanju "Kratka kronika porodice Weber", 1990., "Zapisi i vremena Nikice Slavića", 2007., "Patnje Antonije Brabec", 2008., "Zavičaj, zaborav", 2010., "Karusel", 2011., "Toranj kiselih jabuka", 2013., "Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek", 2015., "Šoferi", 2017., "Muškarac u žutom kaputu", 2018. te "Repriza", 2020.

Za roman "Zavičaj, zaborav" osvojio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.