Što se dogodi kad se Ocean’s Eleven (Oceanovih 11) i The Sting (Žaoka) na papiru isprepletu s Three Days of the Condor (Tri Kondorova dana), kad žanr heist-movie susretne politički thriller i okrzne road-movie, a turbulentno događanje se smjesti u balkansku stvarnost, kad se skokne do Budimpešte, putuje na relaciji Beograd-Priština, odmori na vojvođanskom salašu, posluša opera u Düsseldorfu, prošeta splitskom rivom i tome doda nekoliko ljubavnih priča? Dobije se roman Regija stranaca, istinita bajka o tri simpatična, poštena lopova dostojna Hollywooda, i o još nekim, prilično ozbiljnim zločincima.

Budući da roman nije film, onda čitatelja ne oduševljavaju Paul Newman, Robert Redford ili George Clooney nego vještina pisca koji psihološki iznijansirano gradi likove, maštovito opisuje ambijente, niže atmosferski zgusnute scene i majstorski komponira složenu radnju. A budući da regija o kojoj je riječ nije mjesto zbivanja američke komedije, nego istočnoeuropske tranzicijske i – u njezinom jugoistočnom dijelu – poratne realnosti od koje tragedija nikad nije daleko, onda se i smiješak na licu s kojim se čitatelj divi duhovitosti i dosjetljivosti pisca povremeno zaledi.

Treći roman Edija Matića spada u ona djela koja se čitaju s uživanjem i u jednom dahu, da bismo im se potom odmah vratili i počeli čitati ispočetka.

Alida Bremer

***

Krenuvši od intrigantnog kriminalističkog zapleta, pa skrećući potom u životne priče nekoliko nezaboravnih likova i njihovih ljubavi, dolazeći u konačnici do oštre kritike društva u posttranzicijskim zemljama, Edi Matić suvereno vozi cestama svoje Regije. Dok se na prvim sjedalima ove narativne jurilice mijenjaju odlično profilirani karakteri, vrata nam otvaraju velika kasina, operne kuće, obiteljski stanovi i salaši, što dalje vijuga, cesta sve više miriši na magiju: jeftine prostitutke ovdje se preobražavaju u najveće ljubavi, a trojica vedrih lopova postaju prepoznatljivi simboli istočne Europe, koja u sebi nosi vječnu glad za boljim životom. I dok se čini da je stranaca puno, da se stalno prelaze političke granice i jezici nam priječe razumijevanje, na kraju ove dinamične vožnje pisac jasno dokazuje je da među nama ni granica ni stranaca nema, da se istina o zločinima nikad neće do kraja razmotati, a ljubav će uvijek biti najdublja težnja svakoga čovjeka.

Edi Matić na lucidan način u uzbudljivu žanrovsku literaturu ‘krijumčari’ dobru književnost i ispisuje rečenice koje majstorski uvlače u atmosferu, tjeraju na razmišljanje, na plač i na smijeh. Upravo ta odlika romana glavna je preporuka za Regiju stranaca.

Korana Serdarević

Edi Matić rođen je 1962. u Splitu. Bavio se grafičkim dizajnom i glazbenom i video produkcijom. Jedan je od osnivača udruge za promicanje kulture i umjetnosti – Kurs. Za vrijeme rata vodio je njemačku mirovnu i humanitarnu organizaciju na području Hrvatske i BiH i bio pokretač i koproducent mjuzikla „Sarajevski krug“. Kao fotograf imao je samostalne izložbe u Beču, Grazu, Leipzigu i Splitu. Kratke priče i poezija objavljivane su mu u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Austriji, Njemačkoj, Makedoniji i na portalu svjetske književnosti Asymptote.

Prvi roman "Ovdje fali ženska ruka" objavljuje 2008. godine u izdanju Naklade Ljevak (kao rukopis bio je u finalu natječaja V.B.Z. za najbolji neobjavljeni roman 2007.). Roman je 2008. nominiran za nagradu Kiklop, a bio je i u užem izboru nagrade roman@tportal.hr. U izdanju Naklade Ljevak 2012. izlazi i roman "Grimalda", koji je dobio austrijsku književnu nagradu Steiermärkische Bank (u Austriji roman objavljuje izdavačka kuća Leykam, u Srbiji KR Rašić, a u Makedoniji Goten publishing). U izdanju nakladnika Hena com 2016. objavljuje roman "Regija stranaca", a 2020. roman "Pop".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.