Kratke priče, crtice, poetizirana sjećanja, poetske minijature povezane gradom. Grad kao poveznica retrospektive prvih pedeset autoričinih, od ranog djetinjstva i sjećanja na prvo stupanje ljudske noge na Mjesec u kontekstu paralelnih zbivanja, od tzv. „svjetski relevantnih“ do susjedu životno bitnih. Opisi nekih lokacija koje su bile „žive“, a sada ih više nema, Zagrepčanki i Zagrepčana koji su obilježili grad svojim životom, velikim i malim djelima. Običaji koji su iščezli, moda, navike koje su odjenule novo ruho ili su sasvim izopčene.

"Zagrebalica" donosi sjećanja Silvije Šesto na izgubljena vremena, lokacije, ljude. Krećući iz rodnog zrinjevačkog epicentra preko stare Vlaške do Maksimira, te na približnoj udaljenosti čineći zagrebački krug na preostale strane svijeta i života, izvlači neke zaboravljene osjećaje neodvojive od događaja, ljudi... i... autorskih fotografija Zagreba fotografkinje Ane Šesto. 

Zbirka „Zagrebalica“ nudi spoj eseja, kratkih priča, poetskih zapisa i aforističkih formi, a sve u počast Zagrebu kakav je nekad bio, kakav je sada, s posebnim (esejističkim) potkama što se zapravo u međuvremenu zbilo.

Prozno navođenje na određene lokacije, prizivanje „stalnih“ likova koji su, poput spomeničke građe, utkani u srce grada i povezivanje s lirskim dionicama potaknutim eruptivnim emocijama, navode na pomisao kako je autorica izmještena u neki dalek kraj, jer intenzitet prisjećanja i žalovanja za sukusom neeklektičkog, već pravog grada u nekim je dionicama izuzetno intenzivan.

Red kratke priče, kratkog eseja, lirske potkrijepe i nizanja činjenica koje su usidrene u sjećanja, te iznalaženje načina „kako ih privezati“ novom poretku stvari, čini vrlo mudru strukturu, te je na sasvim nov način omage autorice gradu koji voli i u kojem je rođena.

Robert Mlinarec

Silvija Šesto rođena je 1962. u Zagrebu, gdje je diplomirala filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Pisanjem se bavi od srednje škole. Objavila je podosta proze i poezije za „odrasle“, te joj je izvedeno petnaestak radiodrama, a nešto je i izvedeno na daskama koje su joj usput ispale iz glave (predstave „Zelenkapica“ „Ping-pong“, „Bum Tomica“, „Vanda“, „Debela“, „Deveta ovčica“, „Tko je ubio Pašteticu“…). Za djecu i mlade (a i njihove starce!) objavila je romane „Vanda“, „Debela“, „Tko je ubio Pašteticu“, „Zezomljani“, „Pa to je ljubav“, „Leon Napoleon“, zbirku priča „Ružičasta sanjarica“, igrokaz „Pričalica“, serijal priča „Bum Tomica“ 1, 2, 3 i 4 i još, još mnogo toga. Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru za osnovnu školu („Bum Tomica“ 1 i 2, „Debela“, „Vanda“ i „Tko je ubio Pašteticu“).

Nagrade: „Ivana Brlić Mažuranić“ („Debela“) Časna lista IBBY-a („Debela“) "Mali Marulić" („Duboko more ili kako smo sve pobroćkali“) "Mali Marulić" („Gospodin Mrak i tri bijela šeširića“) Fran Galović Kiklop („Palac Sim i palac Tam“) Grigor Vitez („Tinuninu“) Grigor Vitez („Uhvati mi plavog medu“) Anto Gardaš („Zezopove basne“) Žar ptica („Bum Tomica“) Ovca u kutiji („Sirup protiv mačjeg kašlja“) Dvije nominacije za nagradu „Mali princ“(„Tinuninu“, „Uhvati mi plavog medu“) Ovca u kutiji („E-Crvenkapica“).

Pokretačica je biblioteke Semafora te osnivačica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.