Knjiga "O nakladništvu iznutra" klasičan je uvod u nakladničku industriju već dvadeset godina i kao priručnik za nakladničku struku i kao najprodavaniji udžbenik za studente nakladništva. Novo je izdanje ažurirano kako bi išlo u korak s brzim promjenama na tržištu i razvojem tehnologije.

Ova knjiga globalnog opsega i referenci istražuje tenzije i trendove koji se odražavaju na nakladničku industriju, uključujući rast zastupljenosti e-knjiga, samoizdavaštvo i online trgovinu, te nove poslovne modele i radne procese. U knjizi se donosi pregled osnovnih elemenata nakladništva, uključujući stjecanje rukopisa, razvoj proizvoda, dizajn i proizvodnju, marketing, prodaju i distribuciju.

Knjiga je temeljna literatura za studente nakladništva, za sve one koje zanima nakladnička karijera, za one koji su se tek nedavno počeli baviti nakladničkim poslom kao i za autore koji žele biti bolje upućeni u svijet nakladništva.

***

"O nakladništvu iznutra", izvorno objavljen 1988. kao priručnik za mlade pridošlice u nakladništvo i knjižarstvo, prerastao je kroz pet izdanja na engleskom jeziku i brojne prijevode u globalni nakladnički udžbenik. Danas ga koriste studenti koji se iz zemalja diljem svijeta slijevaju u Oksfordski međunarodni centar za nakladničke studije, u prijevodu na njemački profesionalci na jednom od najdugovječnijih, a na kineski oni na jednom od najbrže rastućih tržišta, a litvanska ili hrvatska izdanja, primjerice, nakladnici na malim europskim tržištima sputanim jezičnim i raznovrsnim drugim barijerama. Sudbina knjiga i njezinih nakladnika odražava zbivanja u industriji na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, a detaljnije je opisana u predgovorima autora.

Čitatelji hrvatskog izdanja knjige će već nakon nekoliko odlomaka primijetiti sve njezine specifičnosti. Ponajprije, njezin ležeran, neakademski stil, koji ide do izravnog obraćanja čitatelju (You're in! izvorni je naslov posljednjeg poglavlja). Tekst je ispresijecan primjerima, mišljenjima eksperata i stručnjaka iz prakse. Ponekom će se čitatelju učiniti da autori o nakladništvu pričaju neuobičajenim, možda se kome učini i neprimjerenim jezikom. Čitatelji su tržište, kupci, korisnici, potrošači... najrjeđe su – čitatelji. Knjižari su trgovci – mnogo je važnije jesu li to veletrgovci, online trgovci, maloprodajni trgovci – nego jesu li pravi knjižari ili što drugo. Nakladnici proizvode, kod njih rade radnici, tvrtke se prodaju, kupuju, restrukturiraju, a racionalizacija i optimizacija su prioriteti. Riječju, u "O nakladništvu iznutra" nakladništvo je biznis, specifičan, ali vrlo kompetitivan biznis. Kada bismo zanemarili izvornu terminologiju i knjigu pokušali svesti na naš uobičajeni diskurs, izgubili bismo i smisao i duh izvornika.

Ubrzo nakon toga čitatelj će primijetiti da hrvatski, kao uostalom i brojni drugi jezici, ne ide ukorak s engleskim kada je riječ o razvoju odgovarajućeg pojmovlja za nove poslovne procese i pojave. Tako bi primjerice pojam enhanced e-books bilo najjednostavnije prevesti kao poboljšane e-knjige; međutim one ne donose poboljšanja, nego medijska proširenja – stoga su takvi pojmovi, barem za sad, prevođeni opisno. Isti je slučaj s pojmovima kao što su frontlist ili backlist, cascade ili mega journal, airport edition ili crossover title i sl.

Neki od takvih pojmova su u priloženom glosaru ostavljeni u izvorniku. Neki su pojmovi ostavljeni u izvorniku jer u engleskoj tradiciji imaju drugačije značenje nego u hrvatskoj – koedicijom se primjerice smatra dio naklade koji se slijedom ugovornog odnosa prodaje trećoj strani, a ne sunakladništvo. Možda se netko od čitatelja i ne složi s prijevodima važnijeg pojmovlja, pa ovo izdanje potakne raspravu koja bi pridonijela razvoju i usustavljivanju naše nakladničke terminologije.

Hrvatski prijevod knjige rezultat je suradnje Hrvatske sveučilišne naklade i Diplomskih studija nakladništva i anglistike (prevoditeljskog smjera) koji se izvode na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Učeći o nakladništvu i stručnom prevođenju, studenti su uz kontinuirano mentorstvo učili i o procesima stjecanja i uređivanja rukopisa, te oblikovanja i objavljivanja publikacije, a većinu su tih procesa odradili samostalno.

Prijevod na hrvatski dijelom je potaknut izazovima pred kojima je zastalo moderno nakladništvo – i ono na globalnim i ono na lokalnim tržištima, dijelom buđenjem stručnog i znanstvenog zanimanja za nakladničku problematiku, dijelom potrebom za udžbenikom pisanim iz perspektive globalnog tržišta, a dijelom jednostavno stoga što je knjiga poput ove potrebna i profesionalcima u industriji i onima koji prate i analiziraju industrijske i tržišne trendove.

Možda baš zato što se nakladništvo našlo u vremenu koje mu nije posve sklono (a problemi su redom pobrojani i pojašnjeni u ovoj knjizi), zanimanje stručnih i znanstvenih krugova za njega je poraslo. U Hrvatskoj se pet godina zaredom održava znanstvena konferencija Nakladništvo – trendovi i konteksti, jedna od tek dviju europskih međunarodnih znanstvenih konferencija s nakladničkom tematikom koja svake godine okuplja vodeće stručnjake s područja, od 2015. na Filozofskom fakultetu u Osijeku izvodi se Diplomski studiji nakladništva, broj monografskih i periodičkih publikacija s nakladništvom u naslovu raste, unazad pet-šest godina obranjeno je nekoliko doktorskih disertacija nakladničke tematike... Niz bi, barem je takav plan proizvodnje, trebala nastaviti serija prijevoda okupljena u biblioteci Nakladnički niz, započetoj ovom knjigom.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.