"Marulov san" vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Mletačka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zaleđu i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih uporišta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji. Unatoč nepogodnoj političkoj situaciji i stalnim upadima, pljačkama i sukobima, u Splitu vlada živahna atmosfera ispunjena idealima humanističkoga razdoblja te prava glad za antičkim knjigama i starinama.

Okupljeni u društvu Čuvara pamćenja, Marulić i skupina splitskih plemića raspravljaju o prošlosti i povjesničarima, o klasičnoj književnosti i umjetnosti, o tome kako spasiti drevne spomenike. Njihova je svakodnevnica narušena iznenadnim otkrićem velikoga sarkofaga u podrumu jugozapadne kule carske palače. Sve ukazuje na to da je posrijedi Dioklecijanov grob. Iz sarkofaga, potječe i stara pergamena koju je Marulić jednoga jutra slučajno dobio na ribarnici. Proučavajući rukopis, Marulić shvaća da je riječ o palimpsestu, da se ispod nađenog teksta skriva stariji i da je dospio u posjed zloglasnih Pilatovih akata, teksta koji navodno sadrži zapis sa suđenja Isusu Kristu u Jeruzalemu.

Marulićeva je vjera stavljena na kušnju, a njegov život je u opasnosti, kada u Split stigne mladi Venecijanac, djelatnik tajanstvene Sedme uprave, a u gradu zaredaju tajanstvena ubojstva. "Marulov san" povijesni je krimić, ali prije svega hommage humanističkoj kulturi renesansnoga Splita i „ocu hrvatske književnosti“, u predvečerje skore polutisućljetne obljetnice prvoga izdanja "Judite".

Dino Milinović (Zagreb, 1959) završio Klasičnu gimnaziju i diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti. Magistrirao na Sorboni u Parizu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1991. do 2001. radio kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Francuskoj. Od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim Zagreba, živio u Dortmundu, Parizu i New Yorku.

Objavio je brojne studije i članke, u Hrvatskoj i Francuskoj, te dvije knjige s područja kasnoantičke i ranokršćanske civilizacije i umjetnosti (Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada i FF Press, 2016; Seuso: autopsija jednog slučaja, AGM, 2016). Objavio je četiri romana: "Kradljivac uspomena" (Znanje, 2002.), "Tamo gdje prestaje cesta" (Mozaik knjiga, 2007.), "Skriveno" (Meandar, 2013.) "Marulov san" (Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.) te nekoliko dramskih tekstova.

Prema romanu "Kradljivac uspomena" redatelj Vicko Ruić snimio je film (2006). Knjiga "Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti" nagrađena je 2017. Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.