Ova knjiga zaslužila bi biti izdana i poduprijeta već samo zbog naslova, njegove fine ironije i kritičke oštroumnosti. No Eva Menasse ima još i pregršt drugih kvaliteta: danas je ona u Hrvatskoj možda najpopularnija suvremena austrijska autorica, tako barem govore brojke. Njezino čitateljstvo voli odraz današnjega društva u njezinim pričama, jer i kada na naslovnici knjige stoji „roman“, on bude sastavljen od priča što ih povezuje tek glavni protagonist odnosno protagonistica. 

Prigodom gostovanja u Hrvatskoj Eva Menasse otvoreno je rekla da ne voli okove masivnoga romana, nego pojedinačne priče koje naposljetku stupaju u međuodnos, tvoreći cjelinu. Upravo je takva knjiga i "Oprostivi smrtni grijesi". Svaki od tih grijeha ilustriran je suvremenom pričom, a nose je građani današnjega doba, koji su sjajan identifikacijski materijal, u čemu se možda krije jedan od razloga popularnosti Eve Menasse. Drugi razlog je svakako njezina oštroumnost i smisao za profinjeni humor, a treći iznimno visoka razina pismenosti koju zahvaljuje svojoj obitelji i obrazovanju, dugogodišnjoj novinarskoj praksi, ali i značajnome spisateljskom daru. 

Svaka nova knjiga Eve Menasse izdana u Hrvatskoj nalazi sve više poklonika, a ova bi ih mogla sve nadmašiti. Naime dok je po sličnome načelu konstruiran niz pripovjedaka (u ovome je slučaju niz doista točniji pojam od zbirke) "Životinje za napredne" za dio čitateljstva naslovom možda odveć metaforičan i nejasan, "Oprostivi smrtni grijesi" govore jezikom tako jasnim da će probuditi znatiželju i onih koji su "Životinje" propustili, a svakako će privući i one koji su ih pročitali, jer priče Eve Menasse toliko su punokrvne, atraktivne, i uz to spisateljski odnosno estetski besprijekorne da njezino vjerno čitateljstvo uvijek želi još. 

Novinarka i književnica Eva Menasse rođena je 11. svibnja 1970. godine u Beču kao kći nekadašnjega austrijskog nogometaša Hansa Menassea i polusestra pisca Roberta Menassea. Studirala je germanistiku i povijest u Beču. Nakon studija najprije radi kao novinarka za austrijske novine, a u isto vrijeme dopisnica je njemačkih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung.

U izravnoj dopisničkoj ulozi iz Londona je 2000. godine izvještavala o sudskoj parnici protiv poricatelja holokausta Davida Irvinga. Rasprava o tom procesu poslužila joj je kao predložak za njezinu prvu knjigu, koju je još iste godine objavila pod naslovom "Holocaust vor Gericht". Pet godina poslije objavljuje svoj prvi roman, "Vienna", za koji je iste godine nagrađena. Zbirku pripovijedaka "Lässliche Todsünden" objavljuje 2009., a za naslove pojedinih pripovijedaka poslužilo je sedam smrtnih grijeha. Potom objavljuje djelo "Wien. Küss die Hand, Moderne" (2011.), roman "Quasikristalle" (2013.), zbirku eseja "Lieber aufgeregt als abgeklärt" (2015.) i roman "Tiere für Fortgeschrittene" 2017. godine.

U pisanju i istraživanju Menasse je usredotočena na teme kao što su suočavanje s prošlošću, identitet Židova, traumatska iskustva i posljedice, kao i na individualne i kolektivne mehanizme potiskivanja prošlosti. Njezina djela prevedena su na više svjetskih jezika, a za svoje književno stvaralaštvo nagrađena je nekoliko puta, što je čini jednom od istaknutijih književnica današnje Austrije. Danas živi kao slobodna spisateljica i publicistica.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.