Knjiga mora biti znak, mora ti reći “idi onamo” ili “zaustavi se” ili “leti” ili “raspori si trbuh”. Knjiga mora zahtijevati odgovor. Ako to ne čini, ako ti pogled zastaje na njezinoj ingenioznoj, inventivnoj, nježnoj, mudroj, uveseljavajućoj, divnoj površini umjesto da se uperi onamo kamo ta knjiga pokazuje, onda si pročitao književan spis i još jednom promašio smisao svakog ljudskog napora: izlazak iz ovoga svijeta. Romani te drže ovdje, griju te i tješe, stavljaju sjajne trakice na haljinu cirkuske jahačice. Ali kad ćeš pročitati, zaboga, istinsku knjigu?

Genijalna, luda, neusporediva – “Solenoid” je knjiga o kakvoj sanja bezimeni junak Cărtărescuova remek-djela, učitelj rumunjskoga koji se odrekao sna da postane pisac, ali ne i pokušaja da razotkrije misterij postojanja. Kad u predgrađu Bukurešta kupi kuću u obliku broda, ispod njezina će podruma pronaći solenoid, divovsku magnetsku zavojnicu čija gravitacijska sila ne vuče prema dolje, već lebdjeti čini sve što joj se približi – ljude, stvari, pa čak i stvarnost samu. 

U školi na rubu grada sudbinu Cărtărescuova junaka odapinju tri susreta: onaj s Irinom, u koju se zaljubljuje, s profesorom matematike Goijom, koji ga upućuje u misterije svoje discipline, te otkriće piketista, pripadnika mistične sekte, koji u Bukureštu organiziraju demonstracije protiv smrti. Svaki znak, svako sjećanje i svaki san postaju komadić slagalice čije će mu rješenje pružiti “plan bijega”, jer jedini cilj postaje raskid sa “zavjerom normalnosti”. 

“Solenoid” Mircee Cărtărescua istinska je knjiga koja zahtijeva odgovor čitatelja, monumentalan roman kojim odjekuje genijalnost Pynchona, Borgesa, Swifta i Kafke.

Iz medija:

Čudo pripovjedačkog umijeća, metafizički univerzum sazdan na trošnoj periferiji Bukurešta od košmara, fantazije i filozofije, ali i od stvarnoga sivila i jeze komunizma. – Neue Zürcher Zeitung

Dunavska Narnija… u Cărtărescuovoj prozi u svim duginim bojama bliješti pobuna fantazije, mašte i inventivnosti. – Boyd Tonkin, Spectator

Na različitim razinama i stalno iznova, u Solenoidu je riječ o prevladavanju granica ljudske egzistencije, o širenju svijesti, o poimanju neke više dimenzije. – Die Welt

Kibernetički roman čežnje koji se pretvara u horor-roman… Trijumf mašte. – Deutschlandfunk

Mircea Cărtărescu rođen je 1956. u Bukureštu. Pjesnik je, romanopisac, prozaik, esejist, književni kritičar i kulturni novinar. Jedan je od najnagrađivanijih (nacionalno i međunarodno) i najprevođenijih rumunjskih pisaca postkomunističkog razdoblja. U Rumunjskoj je često spominjan kao kandidat za Nobelovu nagradu za književnost, a Rumunjsko društvo pisaca dvaput ga je za tu počast i službeno predložilo. Član je Rumunjskog društva pisaca, rumunjskog P.E.N. kluba i profesor na Književnom fakultetu Sveučilišta u Bukureštu. Otkako je 1978. debitirao na rumunjskoj književnoj sceni, Cărtărescu je objavio deset zbirki poezije, desetak knjiga proze – među kojima se ističu "Visul" (San), objavljen 1989. i zatim 1993. u necenzuriranoj verziji naslovljenoj "Nostalgia" – te opsežna trilogija "Orbitor" (Zasljepljujuće) – kao i više knjiga eseja i dnevnika. Knjige su mu prevedene na više od dvadeset jezika. Na hrvatski je dosad prevedena njegova knjiga novela, odnosno nekonvencionalni roman "Nostalgija" (Luca-Ioan Frana, Marina Gessner i Ivana Olujić, Meandarmedia, Zagreb, 2013.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.