Veselin Golubović
Filozofija kao mišljenje novog : Gajo Petrović i prebolijevanje metafizike
- Nakladnik: Euroknjiga
- 11/2006.
- 192 str., tvrdi uvez
- ISBN 9537099229
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ovo nije monografija o Gaji Petroviću nego pokušaj sumišljenja s njegovim vodećim pitanjem i s njim na putu k možebitnom mišljenju što bi možda moglo biti izvornije od tradicionalne zapadne filozofije.
Velik znalac i filozof međunarodnog ugleda, majstor filozofske interpretacije i zanata mišljenja, Gajo je Petrović desetljećima ravnopravno sudjelovao u odlučnim međunarodnim filozofskim raspravama.
Za života je ostavio znakovit i prepoznatljiv trag u filozofskom umovanju i napose u onom što se odvažilo da u dijalogu s bitnim misliocima bitka povijesti i povijesti bitka nadiđe zapadnu filozofiju kao metafiziku idući na nov način njenim bitnim mjestima. Na tom hrabrom, opasnom i neizvjesnom pućenju on nipošto nije bio usamljen, ali je njegov misaoni napor jedan od onih malobrojnih što su bitno obilježili epohu jednog drugog, drugačijeg i izvornijeg mišljenja, što se neutabanim vrletnim stazama nastojalo probiti iz tradicionalne filozofije k novim proplancima nesputanog, slobodnog, stvaralačkog i povijesnotvornog mišljenja.
Svestran čovjek što skrbi za stvar mišljenja i djeluje po mjeri brige za bitno, Petrović je za života objavio devetnaest knjiga i nekoliko stotina rasprava i članaka u domaćim i inozemnim publikacijama te bio utemeljitelj, predsjednik i član brojnih naših i međunarodnih filozofskih časopisa, društava i institucija.
Knjige i radovi Gaje Petrovića prevođeni su na engleski, francuski, njemački, ruski, španjolski i talijanski, ali i na albanski, češki, holandski, japanski, kineski, slovački i turski jezik, a neke radove i knjige autor je pisao na svjetskim jezicima i po prvi puta objavio u svijetu.
Svojim filozofskim nastojanjem Petrović nije ni prvi ni jedini koji je nakon Hegela pokušao prekoračiti granice zapadne filozofije kao metafizike i probiti se do jednog novog, od metafizike izvornijeg mišljenja. Ali nije mnogo mislilaca koji su se poput Petrovića odvažili na tu i takvu misaonu pustolovinu. Stoga misaono nastojanje Gaje Petrovića može biti nadahnuće naraštajima, izazov suvremenim misliocima i zadatak istraživačima.
Polazište ovog ogleda o vodećem pitanju Gaje Petrovića može se prepoznati u interpretaciji i kritičkoj analizi njegove metafilozofije prakse kao mišljenja revolucije što sam je objavio u knjizi «Mogućnost novoga» (Zagreb, 1990.). Bitnu razliku između početne interpretacije i ovog ogleda moglo bi se odmjeriti dubljim uvidima i kritičkim odmakom što su ovdje učinjeni u znatno izmijenjenom i dopunjenom obliku.
Veselin Golubović
Za života je ostavio znakovit i prepoznatljiv trag u filozofskom umovanju i napose u onom što se odvažilo da u dijalogu s bitnim misliocima bitka povijesti i povijesti bitka nadiđe zapadnu filozofiju kao metafiziku idući na nov način njenim bitnim mjestima. Na tom hrabrom, opasnom i neizvjesnom pućenju on nipošto nije bio usamljen, ali je njegov misaoni napor jedan od onih malobrojnih što su bitno obilježili epohu jednog drugog, drugačijeg i izvornijeg mišljenja, što se neutabanim vrletnim stazama nastojalo probiti iz tradicionalne filozofije k novim proplancima nesputanog, slobodnog, stvaralačkog i povijesnotvornog mišljenja.
Svestran čovjek što skrbi za stvar mišljenja i djeluje po mjeri brige za bitno, Petrović je za života objavio devetnaest knjiga i nekoliko stotina rasprava i članaka u domaćim i inozemnim publikacijama te bio utemeljitelj, predsjednik i član brojnih naših i međunarodnih filozofskih časopisa, društava i institucija.
Knjige i radovi Gaje Petrovića prevođeni su na engleski, francuski, njemački, ruski, španjolski i talijanski, ali i na albanski, češki, holandski, japanski, kineski, slovački i turski jezik, a neke radove i knjige autor je pisao na svjetskim jezicima i po prvi puta objavio u svijetu.
Svojim filozofskim nastojanjem Petrović nije ni prvi ni jedini koji je nakon Hegela pokušao prekoračiti granice zapadne filozofije kao metafizike i probiti se do jednog novog, od metafizike izvornijeg mišljenja. Ali nije mnogo mislilaca koji su se poput Petrovića odvažili na tu i takvu misaonu pustolovinu. Stoga misaono nastojanje Gaje Petrovića može biti nadahnuće naraštajima, izazov suvremenim misliocima i zadatak istraživačima.
Polazište ovog ogleda o vodećem pitanju Gaje Petrovića može se prepoznati u interpretaciji i kritičkoj analizi njegove metafilozofije prakse kao mišljenja revolucije što sam je objavio u knjizi «Mogućnost novoga» (Zagreb, 1990.). Bitnu razliku između početne interpretacije i ovog ogleda moglo bi se odmjeriti dubljim uvidima i kritičkim odmakom što su ovdje učinjeni u znatno izmijenjenom i dopunjenom obliku.
Veselin Golubović
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
