Okosnicu sedam studija Nataše Govedić iz područja medijskih znanosti, teorije književnosti, etike i filozofije, čini njezin pokušaj da kroz tekst ospori etiku ravnodušnosti prema tuđoj boli, kao i da književnost, film, fotografiju, ples ili dramu tumači kao iznimno moćne javne medije za afirmaciju ili negiranje ljudskih prava.

Brojna područja znanstvenog i kulturnog rada, života uopće, tako postaju dio autoričina osobnog i izvornog istraživanja etike: od problema altruizma i granica angažmana oko tuđe obespravljenosti, problema apatije u društvu i njezina odražavanja na suvremenu hrvatsku dramu i bolesti kao osobite dramaturgije, do profesionalnih kriterija pisanja kritika i recenzija, etičke matrice romana o Harryju Potteru i analize »iznuđivanja uzbuđenja« na primjeru korištenja likova Hamleta i Odiseja u okviru pornografije.

Nataša Govedić piše i predaje kazališnu, filmsku i književnu teoriju. S glumcem Vilijem Matulom od 2001. organizira Radionicu kulturalne konfrontacije ili kazalište javne društvene kritike po modelu brazilskog aktiviste i teatrologa Augusta Boala. Kao autorica i urednica objavila je nekoliko knjiga. Stalna je kazališna kritičarka «Novog lista», suradnica «Feral Tribunea» gdje od 2005. godine piše o dječjim pravima, urednica za kazalište u «Zarezu» te glavna urednica feminističkog časopisa «Treća».

Nataša Govedić diplomirala je (1995), magistrirala (2000) i doktorirala (2007) komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine javno djeluje kao kazališna, književna i filmska kritičarka. Od 2012. godine stalno je zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Dosad je objavila dvanaest znanstvenih knjiga iz područja teatrologije i teorije književnosti: "Varanje vremena: Shakespeareova medijska sadašnjica" (2001), izdavač: Sveučilišna knjižara: Zagreb; "Izbor uloge, pomak granice: kazališne, filmske i književne studije" (2002) u izdanju Centra za ženske studije: Zagreb; "Iluzija nije opsjena: kazališne kritike Dalibora Foretića" (2002), Adamić: Rijeka, "Korpografije: 20 godina Tjedna suvremenog plesa" (2003), Hrvatski institut za pokret i ples: Zagreb, "Igrom protiv rešetaka: Boal, kultura otpora i kazališno rješavanje konflikta" (2004), Zagreb: Druga strana d.o.o., "Etičke bilježnice: o revoltu i brižnosti" (2005), Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; "Subjekt ili okrenutost prema Tebi: Filozofija dramativiteta" (2007), Zagreb: Antibarbarus i Biblioteka Tvrđa, "Emocionalna posvećenost i politika afekata" (2009), Zagreb: Antibarbarus i Biblioteka Tvrđa, "Subjekt izvan kontrole" (2011), Zagreb: Biblioteka Književna smotra i Hrvatsko filološko društvo te "Une parade de cirque: Anthologie des écritures théâtrales contemporaines de Croatie" (Paris: L'éspace d'un instant, 2012), "Living Waters, Living Stories" (Zagreb i Bologna: Ministarstvo kulture republike Hrvatske, 2015) te "Strasti, kondicionali" (2015, Zagreb: Akademija dramske umjetnosti).

Urednički je priredila za objavljivanje i zbirku poezije "Kolibra i Kairos" Nele Milijić (Zagreb: MeandarMedia, 2012).

Jedna je od osnivačica i urednica kulturno-društvenoga časopisa Zarez u kojem je sustavno objavljivala kritike i eseje, glavna je urednica feminističkoga časopisa Treća te stalna kazališna kritičarka Novoga lista. Suosnivačica je performativnog kolektiva pod nazivom Institut za katastrofu i kaos. Piše i poeziju. Aktivistica čitanja djeci. 

U domeni književne fikcije, objavila je knjigu bajki "Čarozapisi" (Zagreb: Algoritam. 2010) te dva romana za djecu: "Mrežir" (Zagreb: Algoritam, 2012) i "Zmajir" (Zagreb: Algoritam, 205), od koji je Mrežir 2013. godine nagrađen nagradom SFera. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.