Zvonko Pađan
Estetika ružnoga u arhitekturi
- Nakladnik: Školska knjiga
- 12/2008.
- 229 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789530614987
- Cijena: 38.49 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U predgovoru autor postavlja osnovnu hipotezu: trajno vrelo arhitektonske estetike nije ljepota nego ružnoća. Tako počinje rasprava o estetici i valorizaciji umjetničkih djela, a napose arhitektonskih ostvarenja kroz povijest. Osnovni je predmet razmatranja utvrđivanje postojanja znanstvene discipline o ljepoti, koja postoji nasuprot pojmu znanstvene discipline o ružnome, koja kao estetski pojam ne postoji.
Uvođenjem estetske kategorije ružnoga, napose u području teorije arhitekture, autor promatra i ostale discipline, a govoreći o estetici kao znanosti o lijepome. Kako bi se utvrdio pojam ružnoće, razmatranje obuhvaća analizu toga pojma - fenomene u prirodi, anorganskoj prirodi, živome svijetu biljaka i životinja. U prirodi je ružnoća nepobitni sastavni dio njezine stvarnosti. Autor smatra da je prije svega potrebno obraditi pojam ružnoga u likovnim umjetnostima - slikarstvu, kiparstvu, primijenjenoj umjetnosti, kiču ili neumjetnosti.
Kako je cilj te analize utvrđivanje novoga estetskog pojma - estetike ružnoga, što se pogotovo odnosi na arhitektonska ostvarenja, analiza obrađuje arhitekturu - prethistorijsko doba, starovjerski Sumer i Egipat, Grčku, Rim, srednji vijek, renesansu, barok, eklekticizam, Antonijo Gaudi, ekspresionizam, internacionalni stil, Le Corbusier i arhitektura kasnoga 20. stoljeća.
U posljednjem poglavlju - Nova estetika - autor donosi zaključak u kojem je riječ o novom senzibilitetu prema arhitektonskoj formi. Ljepota više nije jedina veličina, a ružno više nije tabu tema, već postaje estetska vrijednost koja omogućuje da lijepo i ružno postanu tijesno povezani pojmovi, i da budu različite vrijednosti istorodnoga likovnog izraza. Iznesena je građa nesumnjiv doprinos razvoju teorijske misli i novom vrjednovanju arhitektonskih djela.
Uvođenjem estetske kategorije ružnoga, napose u području teorije arhitekture, autor promatra i ostale discipline, a govoreći o estetici kao znanosti o lijepome. Kako bi se utvrdio pojam ružnoće, razmatranje obuhvaća analizu toga pojma - fenomene u prirodi, anorganskoj prirodi, živome svijetu biljaka i životinja. U prirodi je ružnoća nepobitni sastavni dio njezine stvarnosti. Autor smatra da je prije svega potrebno obraditi pojam ružnoga u likovnim umjetnostima - slikarstvu, kiparstvu, primijenjenoj umjetnosti, kiču ili neumjetnosti.
Kako je cilj te analize utvrđivanje novoga estetskog pojma - estetike ružnoga, što se pogotovo odnosi na arhitektonska ostvarenja, analiza obrađuje arhitekturu - prethistorijsko doba, starovjerski Sumer i Egipat, Grčku, Rim, srednji vijek, renesansu, barok, eklekticizam, Antonijo Gaudi, ekspresionizam, internacionalni stil, Le Corbusier i arhitektura kasnoga 20. stoljeća.
U posljednjem poglavlju - Nova estetika - autor donosi zaključak u kojem je riječ o novom senzibilitetu prema arhitektonskoj formi. Ljepota više nije jedina veličina, a ružno više nije tabu tema, već postaje estetska vrijednost koja omogućuje da lijepo i ružno postanu tijesno povezani pojmovi, i da budu različite vrijednosti istorodnoga likovnog izraza. Iznesena je građa nesumnjiv doprinos razvoju teorijske misli i novom vrjednovanju arhitektonskih djela.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
