John Sallis
Platonovo nasljeđe
- Nakladnik: AGM
- Prijevod: Davor Ljubimir
- 12/2009.
- 222 str., meki uvez
- ISBN 9789531743655
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Metafizika je platonizam – ništa doli platonizam ili barem ništa posve odvojivo od platonizma, od Platonova nasljeđa. Ovdje sabrane studije pod tim naslovom smjeraju na to da nadopune to jednačenje. Ipak, one će to učiniti samo u par slučajeva, pokazujući kako je platonizam bitno svojstven postupanju mislilaca unutar raspona metafizike.
Najupadljiviji – premda već ekstreman – slučaj je raspravljanje Nietzscheova platonizma, njegova mnogostrukog platonizma. Augustin će, dakako, biti tematiziran u vezi s pitanjem vremena, ali više s obzirom na nasljeđe koje on uvažava nego na nasljeđe preuzeto iz ranijeg platonizma.
Nadalje, «drevni spor između filozofije i pjesništva», koji je nasljeđe samim tim što je preuzet u platonizam i sjedinjen s njegovim nasljeđem, bit će prikazan kao na razne načine vraćen u odnos između tragedije i filozofije, za koji odnos su novije studije pokazale da je bio odlučujući za povijest poslijekantovske njemačke filozofije.
Uz pretpostavku da je, uz stanovite ograde, metafizika platonizam, ove su studije trajno upućene na pitanje može li se jednačenje preokrenuti, je li, matematički rečeno, relacija komutativna. Može li netko kazati da je platonizam metafizika? Ili zar unutar dijela Platonova nasljeđa ne postoje momenti koji nadilaze metafiziku?
Knjiga je podijeljena u 8 poglavlja: NIETZSCHEOV PLATONIZAM, POLITIKA CHORE, SNIVANJE DANJU, PLATONIZAM NA GRANICI METAFIZIKE, UTEMELJITELJI BEZDNA, URANOVO VRIJEME, ŠTO SE DOGAÐA S «PRIRODOM»? i TRAGEDIJA IZDALEKA.
***
John Sallis (1938.), profesor filozofije na Boston College, jedan je od najznačajnijih i najuvaženijih suvremenih američkih filozofa takozvanog kontinentalnog usmjerenja. Studirao je na Sveučilištu Arkanzas, a magistrirao na Sveučilištu Columbia. Doktorski studij pohađao je na Sveučilištu Tulane, gdje je i doktorirao s tezom o pojmu svijeta. Nakon doktorata u više je navrata u svrhu stručnog usavršavanja i istraživanja boravio na značajnim europskim sveučilištima. Godine 2005. dodijeljen mu je počasni doktorat filozofije Sveučilišta u Freiburgu. Knjige su mu prevođene na njemački, francuski, portugalski i japanski jezik.
Najupadljiviji – premda već ekstreman – slučaj je raspravljanje Nietzscheova platonizma, njegova mnogostrukog platonizma. Augustin će, dakako, biti tematiziran u vezi s pitanjem vremena, ali više s obzirom na nasljeđe koje on uvažava nego na nasljeđe preuzeto iz ranijeg platonizma.
Nadalje, «drevni spor između filozofije i pjesništva», koji je nasljeđe samim tim što je preuzet u platonizam i sjedinjen s njegovim nasljeđem, bit će prikazan kao na razne načine vraćen u odnos između tragedije i filozofije, za koji odnos su novije studije pokazale da je bio odlučujući za povijest poslijekantovske njemačke filozofije.
Uz pretpostavku da je, uz stanovite ograde, metafizika platonizam, ove su studije trajno upućene na pitanje može li se jednačenje preokrenuti, je li, matematički rečeno, relacija komutativna. Može li netko kazati da je platonizam metafizika? Ili zar unutar dijela Platonova nasljeđa ne postoje momenti koji nadilaze metafiziku?
Knjiga je podijeljena u 8 poglavlja: NIETZSCHEOV PLATONIZAM, POLITIKA CHORE, SNIVANJE DANJU, PLATONIZAM NA GRANICI METAFIZIKE, UTEMELJITELJI BEZDNA, URANOVO VRIJEME, ŠTO SE DOGAÐA S «PRIRODOM»? i TRAGEDIJA IZDALEKA.
***
John Sallis (1938.), profesor filozofije na Boston College, jedan je od najznačajnijih i najuvaženijih suvremenih američkih filozofa takozvanog kontinentalnog usmjerenja. Studirao je na Sveučilištu Arkanzas, a magistrirao na Sveučilištu Columbia. Doktorski studij pohađao je na Sveučilištu Tulane, gdje je i doktorirao s tezom o pojmu svijeta. Nakon doktorata u više je navrata u svrhu stručnog usavršavanja i istraživanja boravio na značajnim europskim sveučilištima. Godine 2005. dodijeljen mu je počasni doktorat filozofije Sveučilišta u Freiburgu. Knjige su mu prevođene na njemački, francuski, portugalski i japanski jezik.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
