"Hrvatska politička laž" treća je knjiga dugogodišnjeg gradonačelnika i saborskog zastupnika dr. Zlatka Kramarića koja čini cjelinu, rekli bismo, trilogiju, s već dvije objavljene knjige "Pohvala ljudskoj gluposti" i "Jesu li političari krivi za sve", budući da se autor i u ovoj knjizi bavi bilježenjem i komentiranjem političkih i ostalih naizgled nevažnih pojedinosti iz svakidašnjeg života.

U ovoj zbirci kolumni objavljenih u "Osječkom domu", autor kao neposredni sudionik daje svoje viđenje hrvatske političke zbilje u vremenskom razdoblju od posljednjih parlamentarnih izbora krajem studenog 2003. pa gotovo do lokalnih izbora 2005.

Zlatko Kramarić rođen je 5. veljače 1956. godine u Osijeku, gdje je završio pučku školu i gimnaziju. Studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat znanosti stekao je na Filološkom fakultetu u Novom Sadu iz područja filologije. Izvanredni je profesor teorije književnosti i novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Objavio je desetak knjiga iz područja teorije književnosti, estetike, povijesti, filozofije, makedonistike, publicistike.

Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji. Prije toga bio je veleposlanik RH u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu te generalni konzul RH u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. Dužnost gradonačelnika grada Osijeka obnašao je u četiri mandata, do 2005. godine. Od 1992. do 2008. godine bio je i zastupnik u Saboru RH. The National Democratic Institute (NDI) u Washingtonu dodijelio mu je 1997. godine prestižnu nagradu „W. A. Harriman“ (koju su, među ostalima, dobili i V. Havel, A. Saharov, M. Albright) jer je tijekom ratnih devedesetih godina, vremenu usprkos, sustavno promicao liberalno demokratske vrijednosti, zagovarajući politiku mira, dijaloga i pomirenja. Izraelsko Ministarstvo turizma proglasilo ga je 2004. godine „ambasadorom dobre volje“. 

Napisao je više knjiga, od kojih: "Novi experimentum macedonicum" (1987.), "Uvod u naratologiju" (1989), "Makedonske teme i dileme" (1991), "Diskurs razlike" (1995), "Identitet, tekst, nacija" (2009.), "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" (2014.), "Nostalgija – kratka povijest zaborava" (2016.), "Sat hrvatskog" (2018.), "Kritika političkog uma" (2022.) i, u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, "Politika, kultura, identitet" (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.