Doba pristupa : Nova kultura hiperkapitalizma u kojoj je cijeli život iskustvo za koje se plaća
- Nakladnik: Bulaja naklada - Alt F4
- Prijevod: Zvonimir Bulaja
- 01/2006.
- 390, meki uvez
- ISBN 9536737094
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga "Doba pristupa" Jeremyja Rifkina analizira i predviđa dramatične i obimne promjene koje se javljaju u kapitalističkom sustavu zbog promjene iz geografski determiniranih tržišta na mrežno gospodarstvo i elektroničku trgovinu, te iz industrijskog u kulturalni način proizvodnje.
Vlasništvo i slobodni javni život bivaju zamijenjeni pravom pristupa, kod kojega "koncepti, ideje i mašta, a ne stvari, postaju predmeti sa stvarnom vrijednošću", i u kojemu gotovo svako proživljeno iskustvo i svaki aspekt ljudskog života postaju roba za koju se - plaća.
Rifkin svoje stavove argumentira koristeći i detaljno analizirajući fenomene iz gospodarstva i politike, kao što su trgovina uslugama i iskustvima (ne više stvarima), dijeljenje resursa i "outsourcing", fenomen "leasinga" koji istiskuje klasično kupovanje i vlasništvo, izbjegavanje fizičkog kapitala i presudna važnost neopipljivog, ne-fizičkog, intelektualnog "vlasništva", te iz područja kulture, zabave i svakodnevnog života, kao što su holivudski način mrežne organizacije, komercijalizacija kulture i elementarnih međuljudskih odnosa, prodaja "iskustava" u masovnom turizmu itd. Svi ti fenomeni događaju se na svijetu u kojemu preko 50% ljudi nikad nije koristilo telefon, a samo privilegirana manjina bogatih stanovnika najrazvijenijih zemalja ima pristup novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama poput Interneta.
Američki teoretičar i politolog Jeremy Rifkin je autor dvadesetak knjiga o utjecaju znanstvene i tehnološke revolucije na gospodarstvo, društvo, kulturu i okoliš. Knjige su mu prevođene na dvadesetak jezika i koriste se na sveučilištima širom svijeta. Najpoznatija su mu djela: "The End of Work" (1995), međunarodni bestseler o dramatičnim promjenama koje je tehnologija izazvala u radu i radnoj snazi; "The Biotech Century" (1998), još jedan bestseler o posljedicama genetike na gospodarstvo i o biotehnološkoj revoluciji; "The Age of Access" (2000) i "The Hydrogen Economy" (2002), vizionarska knjiga o mogućem gospodarstvu budućnosti utemeljenom na vodiku, u kojemu bi se fundamentalno izmijenila narav tržišta, te političkih i društvenih institucija.
Rifkin je osnivač i predsjednik Foundation on Economic Trends, fondacije koja se bavi utjecajem novih tehnologija na gospodarstvo, okoliš, društvo i kulturu, savjetnik u brojnim vladinim institucijama, te sudionik brojnih debata, na glasu zbog svojih radikalnih stavova o mogućim posljedicama nepromišljene primjene novih tehnologija. Kao kolumnist redovito piše za Los Angeles Times, Guardian, Frankfurter Allgemeine, Espresso, El Pais i Le Monde, a gostovao je i u brojnim TV emisijama poput Larry King Live ili Crossfire na CNN-u. The National Journal ga je uvrstio među 150 intelektualaca koje imaju najviše utjecaja na američku politiku.
Na hrvatski su do sada prevedene čak dvije njegove knjige: "Biotehnološko stoljeće" (Naklada Jesenski i Turk, 1999) i "Entropija - novi pogled na svijet" (u koautorstvu s Tedom Howardom, Hlad i sinovi, 2001).
Vlasništvo i slobodni javni život bivaju zamijenjeni pravom pristupa, kod kojega "koncepti, ideje i mašta, a ne stvari, postaju predmeti sa stvarnom vrijednošću", i u kojemu gotovo svako proživljeno iskustvo i svaki aspekt ljudskog života postaju roba za koju se - plaća.
Rifkin svoje stavove argumentira koristeći i detaljno analizirajući fenomene iz gospodarstva i politike, kao što su trgovina uslugama i iskustvima (ne više stvarima), dijeljenje resursa i "outsourcing", fenomen "leasinga" koji istiskuje klasično kupovanje i vlasništvo, izbjegavanje fizičkog kapitala i presudna važnost neopipljivog, ne-fizičkog, intelektualnog "vlasništva", te iz područja kulture, zabave i svakodnevnog života, kao što su holivudski način mrežne organizacije, komercijalizacija kulture i elementarnih međuljudskih odnosa, prodaja "iskustava" u masovnom turizmu itd. Svi ti fenomeni događaju se na svijetu u kojemu preko 50% ljudi nikad nije koristilo telefon, a samo privilegirana manjina bogatih stanovnika najrazvijenijih zemalja ima pristup novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama poput Interneta.
Američki teoretičar i politolog Jeremy Rifkin je autor dvadesetak knjiga o utjecaju znanstvene i tehnološke revolucije na gospodarstvo, društvo, kulturu i okoliš. Knjige su mu prevođene na dvadesetak jezika i koriste se na sveučilištima širom svijeta. Najpoznatija su mu djela: "The End of Work" (1995), međunarodni bestseler o dramatičnim promjenama koje je tehnologija izazvala u radu i radnoj snazi; "The Biotech Century" (1998), još jedan bestseler o posljedicama genetike na gospodarstvo i o biotehnološkoj revoluciji; "The Age of Access" (2000) i "The Hydrogen Economy" (2002), vizionarska knjiga o mogućem gospodarstvu budućnosti utemeljenom na vodiku, u kojemu bi se fundamentalno izmijenila narav tržišta, te političkih i društvenih institucija.
Rifkin je osnivač i predsjednik Foundation on Economic Trends, fondacije koja se bavi utjecajem novih tehnologija na gospodarstvo, okoliš, društvo i kulturu, savjetnik u brojnim vladinim institucijama, te sudionik brojnih debata, na glasu zbog svojih radikalnih stavova o mogućim posljedicama nepromišljene primjene novih tehnologija. Kao kolumnist redovito piše za Los Angeles Times, Guardian, Frankfurter Allgemeine, Espresso, El Pais i Le Monde, a gostovao je i u brojnim TV emisijama poput Larry King Live ili Crossfire na CNN-u. The National Journal ga je uvrstio među 150 intelektualaca koje imaju najviše utjecaja na američku politiku.
Na hrvatski su do sada prevedene čak dvije njegove knjige: "Biotehnološko stoljeće" (Naklada Jesenski i Turk, 1999) i "Entropija - novi pogled na svijet" (u koautorstvu s Tedom Howardom, Hlad i sinovi, 2001).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.