Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Barbara Matejčić ×

Razgovor • 06.06.2006.

Carlos A. Aguilera : Da bih se vratio na Kubu, moram pričekati da Castro umre

Totalitarni sustavi funkcioniraju tako da vam jednostavno onemoguće svaku aktivnost. Uredio sam dvije knjige, čije je objavljivanje stopirano. Bio sam pozvan na neka književna događanja, ali se to nije realiziralo. Trebao sam izaći iz Kube, ali nisam dobio dozvolu… Izbacili su me iz kulturnog prostora bez puno objašnjavanja. Suptilnost takvog mehanizma „brisanja“ ljudi je najgrotesknija od svega: preko...
Razgovor • 15.05.2006.

A. Žiljak i T. Šakić : "Visoka kultura" je relikt nazadnih kulturnjaka

SF je načelno ekstrapolacija stvarnosti. SF pita: "Što ako se ovo ili ono (uvijek s referencom na stvarnost) nastavi u budućnosti?, Što ako nas bude previše, ako dođe do nuklearnog rata, ako se razvije ova ili ona tehnologija? Kako će to utjecati na pojedinca, društvo i čovječanstvo?“ A ta se pitanja itekako postavljaju u hrvatskom SF-u. Osamdesetih su u našem SF-u bile česte antiutopije, kao iskaz...
Razgovor • 18.04.2006.

Josip Mlakić : U sredini u kojoj živim više se ni Godot ne čeka

Nemam neki poseban odnos niti stav prema povijesti, niti se puno zamaram s njom. Čak niti s tom tezom o cikličnom ponavljanju povijesti. U "Živima i mrtvima" sam na neki način želio prikazati da su ta ponavljanja privid koji stvara banalnost i predvidljivost zla. Ono se ciklički ponavlja, a ne povijest, i to po jako banalnim i stereotipnim matricama.U bosanskohercegovačkoj književnosti nema povijesnih...
Razgovor • 06.04.2006.

Predrag Matvejević : Kritički govor se oslobodio straha

Za svako od spomenutih pisama ponekad je trebalo vidjeti odvjetnika koji brani pisca u zatvoru, proučiti zatvorenikov dosje, konzultirati pravnike, svjedočiti na sudu… U to je uloženo jako puno vremena, više nego i u jednu moju knjigu.
Razgovor • 16.03.2006.

Dubravka Oraić Tolić : Nemoguće je zamisliti Krležu u ženskom rodu

Ono što je iskrsnulo nakon pada Zida i što se počelo nezaustavljivo kotrljati od devedesetih godina na dalje, dakle kultura u kojoj danas živimo, bila je «druga moderna», kasna postmoderna, post-postmodernizam, globalizam ili, kako sam to istaknula u podnaslovu knjige, virtualno doba. To je neki čudan mješanac između moderne i postmoderne. Njihovo, ako nastavimo u simboličnoj biološkoj metaforici,...
Razgovor • 18.11.2005.

Piotr Dobrolecki : Hrvatska mora dobro lobirati da se ne uvede PDV na knjigu

Dvije godine prije ulaska u Europsku uniju mnogi su se bojali da će se tržište jako izmijeniti. To se nije dogodilo. Tržište funkcionira kao i prije, ali smo dobili nove mogućnosti. Primjerice, olakšana je kupovina autorskih prava, kao i uvoz i izvoz knjiga na originalnim jezicima, zatim tiskanje knjiga u inozemstvu ili tiskanje u Poljskoj i potom izvoz vani. Naše su tiskare jako zadovoljne jer su povećale...
Razgovor • 23.08.2005.

Georgi Gospodinov : Zapadu je Orijent neprevodiv

Devedesete godine su nas oslobodile i to je najvažnije desetljeće i za književnost i za moju generaciju. Početkom devedesetih poezija je bila dominantna jer ona može brzo reagirati na ono što se događa, a i inače je u bugarskoj književnosti poezija najjači žanr. Nešto kasnije se javlja želja da se napiše suvremeni roman kojim bi se opisalo što smo sve preživjeli. Mislim da se takav roman još nije...
Razgovor • 10.07.2005.

Roman Simić: Takvi smo kako volimo

Različiti ritmovi, od priče do priče, ali i unutar pojedinačne priče, naprosto pokušavaju odgovoriti raznovrsnim ritmovima koje živimo, tu književnost pokušava »oponašati život«. Sve što jesmo neprestano se mijenja, i to strahovito, unutar dana, sata, minuta, a opet nikome ne pada na pamet tražiti uravnilovku na tom dijelu igrališta. Ako osluhnete dovoljno pažljivo (a pisac bi to trebao), te...