Knjiga je sastavljena od šest eseja koji iz različitih jezikoslovnih i semioloških perspektiva ispituju proizvode i učinke ljudskih jezičnih i, općenito, znakovnih praksi.

Obrađene teme su reklame unutar turističkog diskursa koji se promatra kao jedan od tipova društvenog diskursa tj. riječ je o analizi slogana turističke kampanje Tako lijepa tako naša / Kad srce kaže l(j)eto kaže Hrvatska / Jadran i parafraza na njih koje su se pojavljivale u medijima ne¬posredno nakon njezina lansiranja.

Slijedi analiza novinskih reklama iz razdoblja od druge polovice 19. stoljeća do raspada Austro-Ugarske Monarhije koje su izlazile u Puli iz perspektive lotmanovske semiotike kulture; ispitivanje odnosa između materinjeg jezika i nacionalnih identiteta u višejezičnom i multikulturnom kontekstu suvremene Istre iz perspektive kritičke analize diskursa.

Poglavlje o feminističkoj lingvistici bavi se ponajprije njezinim odnosom prema srodnim lingvističkim disciplinama (sociolingvistika, analize diskursa, konverzacijska analiza), a zatim se izlažu njezini pristupi i odabrane teme kojima se bavi - odabrani jezični problemi koje pokušava interpretirati i riješiti ilustriraju se i na primjeru hrvatskog jezika.

Poglavlje o queer lingvistici nastavlja se na prethodno poglavlje kao što i sama queer lingvistika na određen način proizlazi iz feminističke kritike jezika, izložena su njezina tri temeljna pristupa (odnos jezika i spolnosti kao identiteta, od¬nos jezika i spolnosti kao žudnje, odnos jezika i spolnosti kao stila).

Sve navedene teme povezuje uvodno poglavlje o sociosemiotici i lingvistici.


***

Mislava Bertoša rođena je 1972. u Puli, gdje je završila osnovnu školu i jezič¬nu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je filozofiju i opću lingvistiku. Magistrirala je 2002. na Sveučilištu u Zadru, a doktorirala 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. godine zaposlena je na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveuči¬lišta u Zagrebu, trenutačno kao docentica i predstojnica Katedre za semiologiju.

Bavi se temama s područja onomastike, sociosemiotike i semiologije, analiza diskursa, odnosa jezika i identiteta te jezika i roda. Predaje na Po¬slijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izvršna je urednica časopisa Suvremena lingvistika i zamjenica voditelja doktorskog studija lingvistike. Objavila je dvije znan¬stvene monografije te niz radova u domaćim i međunarodnim časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.