Većina ljudi osjeća odbojnost prema kukcima. Mnogi su i entomofobi, imaju strah od insekata. Mene je ova životinjska vrsta na određen način posebno zanimala i privlačila. U mladim danima sam ih često crtao i slikao. Nalaze se na mnogim mojim kompozicijama. Kao što sam ranije napominjao insekti su bili dio onog svijeta mitologije djetinstva, hvatali smo ih, igrali se s njima, pripisujući im razna uglavnom mračna 
svojstva.

Početkom sedamdestih godina prošlog stoljeća, kada sam bio student likovne akademije u Zagrebu, za vrijeme jednog boravka u Parizu kupio sam bogato ilustriranu knjigu o insektima. Fascinirale su me fotografije na kojima su se prikazivali uvećani dijelovi njihovog tijela. Doimali su se poput nekih istovremeno lijepih i čudovišnih savršenih kosmičkih bića, ili nekih monstruoznih strojeva. Neki su bili nalik kompliciranom mehanizmu satelita što s isturenim antenama i ostalim prijemnicima lete ili lebde zemljinom orbitom. Uvećane slike stvarne anatomije ovih životinjskih vrsta činili su insekte fantastičnim stvorovima.

U kompozicionom odnosno strukturnom smislu pripovijetke "Proces Kafkinoga Preobražaja" ima na određen način sličnosti sa strukturom anatomije insekta. Već sam istaknuo važnost sna u ovoj pripovijetci. Dakle, Gregor Samsa se spavajući i sanjajući preobražava u insekta. Taj san nije kontinuiran, on se (san) s nekoliko spavačevih buđenja, premda ne posve u svjesnom stanju, prekida, da bi se opet nastavio kroz razna snovita iskustva koja spavač proživljava.

Priča je fragmentirana i usklađuje se s fragmentima procesa anatomske preobrazbe. Spavajući, Gregoru se miješaju iskustva stvarnosti s iskustvima sna. Njegovi snovi nisu samo mogući alibi za fantastičan proces njegove transformacije, već se u neobičnosti radnje, u njihovoj bizarnosti, nagovještava ono što će zadesiti Gregora u stvarnosti kada se probudi preobražen u insekta. U etimološkom smislu riječ insekt, latinski insectum, dolazi od glagola ‘isjeći na dijelove’. Dijelovi su povezani u cjelinu koja čini skladnu građu tijela; glava (caput), prsište (thorax) i zadak (abdomen). Svaki je od ovih glavnih dijelova podijeljen na segmente.

"Tijelo” ove priče čine spojeni dijelovi, male literarne cijeline sačinjene od elemenata sna i stvarnosti kroz koje se ljudski korpus preobražava u animalni, u tijelo insekta. Naracija se i anatomija, po prirodi motiva uvjetujući jedna drugu, usklađuju.

**

U strukturiranju ove priče san ima bitno svojstvo. Razmišljajući o preobražaju Gregora Samse u insekta, o metamorfozi koja se događala tijekom junakovog spavanja, smatrao sam kako je upravo san bilo ono stanje unutar kojeg se taj process transformacije jedino mogao dogoditi. Jer, kada bi se preobrazba događala u budnom stanju, kada bi je glavni lik pripovijetke bio svjestan, kada bi gledao kako mu se pojedini dijelovi tijela transformiraju u nove animalne oblike, on bi, vjerojatno šokiran onim što mu se događa, tražio pomoć da ga se izbavi iz stanja u kojem se zatekao. Ukoliko se taj proces nije odvijao sinhronizirano s Gregorovom svijesti o nužnosti te preobrazbe.

Proces preobrazbe tijela za vrijeme Gregorovog sna odvijao se bez spavačeve fizičke boli. San kao paralelna stvarnost, kao iskustvo drugosti koje proživljava osoba koja spava, u ovom slučaju Gregor Samsa, čini da dvije stvarnosti, ona realna i ona sanjana, prožimajući se, stvaraju jedno posebno, novo stanje.

To bi stanje mogli odrediti kao stanje apsolutne stvarnosti. Realno i sanjano, stvarno i imaginarno postaju nerazlučivi. Gregor se pretvorio u insekta i to jest njegova nova stvarnost. No u njemu je ostala svijest čovjeka, ljudskog bića koje rezonira racionalno. Dapače, njega više brine poslovna odgovornost, revnost u povjerenim mu zadaćama, nego preobraženo tijelo koje mu odmah nakon buđenja zadaje ozbiljan problem fizičke pokretljivosti.

Ali moram istaći ono što mi se čini jednim od najuzbudljivijih mjesta u Kafkinoj pripovijetci a to je strepnja koja Gregora obuzima pri pomisli kako će njegovi roditelji i njegova sestra reagirati kada ga vide preobraženog u insekta. U tom trenutku Kafkina bizarna majstorija dolazi do vrhunca.

Naime, Gregor je pomislio da ukoliko roditelji prihvate stanje u kojem se našao njihov sin preobražen u insekta, dakle ako ga prihvate bez zaprepaštenja i, u neku ruku, reagiraju normalno, tada će još uvijek moći stići na vlak i započeti obavljati svoje radne obveze. To je ono što Camus naziva tajnim suučesništvom koje s tragičnim sjedinjuje logično i svakodnevno. (Ovdje namjerno izbjegavam moguće eksplikacije simboličkog značenja Kafkinoga Preobražaja poput onih o ljudskoj nemoći ili čovjekovom otuđenju... itd.)

Dimitrije Popović

Dimitrije Popović, slikar, kipar, grafičar i pisac (Cetinje, 1951). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. Osebujnom crtačkom i slikarskom vještinom bilježi neobične figuralne kompozicije i likove. Pokazuje naglašenu sklonost istraživanju i destrukciji ljudskoga tijela, afektu te spajanju proturječnosti (erotskih tema s kristološkima, nadrealnih s klasičnima). Svoj je opus ostvario u ciklusima (Kukci, 1972–74; Mitološki motivi, 1977–78; Erotika, 1979–80; Corpus Mysticum, 1984–86; Marilyn Monroe, 1990; Hommage à Dalí, 2004). Autor je velikoga broja grafičkih mapa. Od kraja 1980-ih bavi se skulpturom, koju izvodi pretežito u bronci. Dosad je priredio sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i sudjelovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada za likovnu umjetnost i književnost. 

Objavio je knjige "Veronikin rubac" (1996.), "Smrt u slikarstvu" (2001.), "Priče iz Arkadije" (2005.), "Corpus Mysticum" (2007.), "Raspeće strasti" (2008.), "Blud i svetost" (2010.), "Smrt Danila Kiša" (2011.), "Luča Njegoševe noći" (Zagreb, 2012.), "Proces Kafkinoga Preobražaja" (2013.), "Ljubičasto ogledalo" (2015.), "Eros, krv i svetost" (2017.), "Uokvirene riječi i Labirinti sjećanja" (2018.), "Mit o ženi" (2020.) i "Likovni zapisi u doba korone" (2021.). Član je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Ruske akademije književnosti, Slavenske akademije književnosti i umjetnosti (Bugarska), Crnogorskog PEN centra, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.