Na rock-koncertima najvećih svjetskih zvijezda u Njemačkoj, a zatim i diljem Europe zaredala su ubojstva djevojaka. Iskusni inspektor kölnske policije Thomas Schweiner prvi je posumnjao da je riječ o serijskom ubojici, koji ne preže ni od čega i koji mu je postao opsesija, ubojici kojeg lovi već više od desetljeća, od kraja 1980. i koncerta grupe Whitesnake. Inspektora će tragovi odvesti u Bosnu i Hercegovinu, u ratni vihor, koji će iznjedriti neka nova prijateljstva i brojne neočekivane izdaje.

"Skica u ledu" počinje kao napeti krimić, prerasta u ratni roman, da bi završila kao distopija, no prije svega to je priča o dvojici braće, o njihovim sasvim oprečnim karakterima i njihovim prijateljima iz bosanskoga gradića s kojima dijele sudbine. Josip Mlakić virtuozno, bešavno spaja svoje opsesivne teme i ispisuje gotovo biblijsku priču u kojoj blagost i grubost idu ruku pod ruku, u kojoj se događaju čudesa, ali i neopisive strahote. "Skica u ledu" roman je u kojem se isprepleću nevjerojatni matematički zadaci i okrutna ubojstva, ratni zločini i umjetničke slike, koji nepravdu života dovodi u sklad, a kaos u red kakav može stvoriti samo ljubav.

"Whitesnake, Bruce Springsteen, Rolling Stones, Queen... Niz je nastavio irski rock-bend U2, 1987. Žarili su i palili te godine. Čak je i Thomas čuo za njih prije nego što se dogodilo ubojstvo za koje je saznao mjesec dana poslije. Dogodilo se u Baselu 21. lipnja 1987., nekoliko sati nakon koncerta U2 koji je održan na St. Jakob’s Stadionu. Ubijena je dvadesetšestogodišnja medicinska sestra Sanja Barbarić. Živjela je u Baselu i radila u jednoj od tamošnjih bolnica. Roditelji su joj bili porijeklom iz Jugoslavije. Poslali su mu fotografije žrtve. Njen vrat podsjećao je na vrat nesretne Anne Marie Boncour. Truplo je pronađeno izvan grada, u žrtvinu golfu. Poslao je u Basel Schwernera i Wernera Goetza, koji je došao iz Droga u Ubojstva kao zamjena za Leni. Pretpostavljao je da se Davitelj i ovaj put zbližio sa žrtvom prije ubojstva. Sada mu je to bilo lakše nego u prethodnim slučajevima, zbog njezina porijekla. ‘Pokušajte stupiti u kontakt s prijateljima žrtve, pogotovo ako su porijeklom iz Jugoslavije’, rekao im je. ‘Možda nisu bili sami na koncertu? Iako sumnjam. Vrijedi pokušati sve. Zatim obiđite lokale u blizini stadiona u koje svraćaju Jugoslaveni, provjerite je li ga tko vidio.’”

Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu te se bavi književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je zbirke priča "Puževa kućica" (1997.), "Odraz u vodi" (2002.), "Obiteljska slika" (2002.), "Ponoćno sivo" (2004.), zbirku poezije "Oči androida" (2004.) i romane: "Kad magle stanu" (2000.), "Živi i mrtvi" (2002.), "Psi i klaunovi" (2006.), "Tragom zmijske košuljice" (2007.), "Čuvari mostova" (2007.), "Ljudi koji su sadili drveće" (2010.), "Planet Friedman" (2013.), "Božji gnjev" (2014.), "Svježe obojeno" (2014.), "Majstorović i Margarita" (2016.), "Bezdan" (2016.), "Crni gavran i bijele vrane" (2018.), "Skica u ledu" (2018.), "Evanđelje po Barabi" (2019.), "O zlatu, ljudima i psima" (2020.), "Na Vrbasu tekija" (2021.), "Druga Noina arka" (2022.) i "Izgaranje" (2023).

Roman "Živi i mrtvi" donio mu je 2002. V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman "Svježe obojeno", a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta za "Božji gnjev" 2014. i za "Crni gavran i bijele vrane" 2018. Za roman "Skica u ledu" dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.