Povjesničar Tvrtko Jakovina imao je privilegij petnaestak godina razgovarati s posljednjim ministrom vanjskih poslova Jugoslavije Budimirom Lončarom, što bi bilo "dovoljno" za uobičajeno biografsko djelo iz "političko-povijesnog žanra". No, Jakovina je mnogo vremena proveo i u brojnim arhivima, istraživao dokumente, razgovarao s brojnim ljudima koji su surađivali s Lončarom... što je rezultiralo autorskim djelom koje ne bi trebalo olako svrstavati u samo jednu "predmetnu ladicu" (u biografiju ili u povijest diplomacije), i upravo u toj nemogućnosti, ali i jedinstvenoj sintezi, krije se posebna vrijednost ove knjige.

"Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta" biografija je dalmatinskog partizana, jugoslavenskog diplomata i savjetnika hrvatskih predsjednika, ali i povijest Narodnooslobodilačke borbe, sukoba Tita i Staljina, otvaranja Jugoslavije prema Zapadu, kulturne scene New Yorka pedesetih godina, Indonezije, Pokreta nesvrstanih, Zapadne Njemačke, tragičnih događaja devedesetih godina i naknadnih pokušaja da se prevlada njihovo nasljeđe.

I povijest i biografija koja se dotiče ključnih ličnosti dvadesetog stoljeća, od Josipa Broza do Mihaila Gorbačova i Georgea Busha, od Koče Popovića preko Sukarna i Henryja Kissingera do Jimmyja Cartera i Ronalda Reagana.

Budimir Lončar jedan je od veterana svjetske politike, duboko zabrinut današnjom situacijom u svijetu. Knjiga Tvrtka Jakovine pruža uvid u njegov fascinantan životni put, veliko diplomatsko i političko iskustvo, podrobno pripovijeda o zbivanjima koja su tijekom nekoliko desetljeća mijenjala izgled svijeta. Zahvaljujući zajedničkim naporima, rezultat tih promjena bio je prekid Hladnog rata i utrke u naoružanju. Ipak, prilike koje su se tada pružile uglavnom su propuštene. Danas, kada se svijet suočava s novim, opasnim izazovima i ugrozama, Budimir Lončar nas poziva da razmislimo o njima i vratimo se multilateralnom pristupu svjetskoj politici. Mnoga njegova razmišljanja o budućnosti svijeta istovjetna su mojima.

- Mihail Gorbačov, generalni sekretar KPSS-a 1985. – 1991.

Budimir Lončar je značajno ime Pokreta nesvrstanih. On je čovjek principa koji je čvrsto vjerovao u filozofiju nesvrstanih. Kao egipatski ambasador, potom i ministar vanjskih poslova, često sam surađivao s Budimirom Lončarom u rješavanju mnogih problema kao što su palestinsko pitanje, izraelsko-arapski sukob, ekonomski razvoj nesvrstanih zemalja, dekolonizacija i afirmacija prava naroda na samoodređenje, posebno u Africi i Latinskoj Americi. Tada su odnosi između Jugoslavije i Egipta bili toliko intenzivni da su postali primjer suradnje, komplementarnosti i principijelnosti u multilateralnoj diplomaciji. Budimiru Lončaru zahvalan sam na našem prijateljstvu.

- Amr Moussa, egipatski ministar vanjskih poslova 1991. – 2001. i glavni tajnik Arapske lige 2001. – 2011.

Budimir Lončar imao je važnu ulogu krajem hladnoratovskog razdoblja. Pamte se njegove intervencije iz tog vremena kada je htio izbjeći izbijanje ratnog sukoba, založivši se za očuvanje mira.

- Roland Dumas, francuski ministar vanjskih poslova 1988. – 1993.

Tvrtko Jakovina izvanredni je profesor svjetske povijesti 20. stoljeća i povijesti Hladnog rata na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je knjiga "Socijalizam na americkoj pšenici" (2002.), "Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945.–1955." (2003.), "Treća strana Hladnog rata" (2011.) i "Trenuci katarze" (2013.) te niza članaka, prije svega o vanjskoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Voditelj je znanstvenog projekta "Hrvatska u socijalističoj Jugoslaviji". Jakovina je studirao na Sveučilištu u Zagrebu te magistrirao na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Studirao je i na University of Kansas, Lawrence te bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown University u Washingtonu i Visiting Fellow na London School of Economics and Social Sciences. 

Potpredsjednik je Hrvatskog društva Fulbrightovaca, član Nadzornog odbora Hrvatsko-američkog društva, član Skupštine Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, potpredsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu i član uredništva triju znanstvenih časopisa, Historijskog zbornika, Radova i Prošlosti u nastavi.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.