"Plava knjiga" Ericha Kästnera sakuplja gotovo sve tekstove koje je autor napisao tijekom Drugog svjetskog rata. Budući da se Kästner već 1941. godine našao na popisu njemačkih pisaca kojima je rad zabranjen, literarnu je djelatnost tijekom rata morao prikrivati. Rješenje je bilo ingeniozno jednostavno: pisao je u bilježnice sakrivene u knjigu plavih korica koju je držao skrivenu na očitom mjestu: među tisućama svezaka kućne biblioteke.

Najistaknutije mjesto među ovim tajnim ratnim zapisima zauzimaju dnevničke bilješke. Premda je u nekoliko prilika nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast Kästner boravio u inostranstvu te, kao već tada renomiran pisac, imao priliku ostati u emigraciji, on se opetovano vraćao u Berlin u kojem je proveo veći dio rata. Kästner je naime, unatoč osobnom riziku, htio neposredno svjedočiti povijesnim događanjima kao svojevrstan kroničar; također, te je materijale htio iskoristiti kao predložak za velik roman koji nikad nije uspio napisati.

"Plava knjiga", međutim, donosi i fragmente tog literarnog projekta, svjedočeći o njegovom razvoju i dezintegraciji. Plava knjiga tako sadrži ne samo nelagodno blizak pogled na Njemačku pod nacionalsocijalističkom diktaturom nego i za hrvatsku publiku posve svjež pogled na literarni rad autora "Emila i detektiva", "Tončeka i Točkice" te "Letećeg razreda".

Erich Kästner poznat je u svijetu kao jedan od vrsnih pisaca za djecu i omladinu. Autor je niza knjiga za djecu i mladež poput romana "Emil i detektivi", "Blizanke", "Tonček i Točkica", "Leteći razred", «35. Maj», «Don Kihot», «Emil i blizanci», «Artur s dugačkom rukom» i «Konferencija životinja».

Nakon odsluženog vojnog roka za vrijeme Prvoga svjetskog rata Erich Kästner postaje pacifist i protivnik bilo kakvih totalitarnih sistema. Godine 1927. Kästner ulazi u literarne krugove Berlina i postaje jedan od vodečih njemačkih pisaca. U tom plodnom razdoblju koje je trajalo do 1933. godine Kästner je stvorio svoje najpoznatije radove kojima je zauzeo značajno mjesto u povijesti njemačke literature. No, kao protivniku nacizma kasnije mu je zabranjeno objavljivanje knjiga.

Jedna od knjiga koja nije dobila dozvolu za objavljivanje bila je njegovo poznato djelo za djecu «Emil i detektivi». Onemogućen da objavljuje knjige u domovini objavljivao ih je u Švicarskoj. No usprkos tomu, ostao je u Njemačkoj i za Hitlerove vladavine i bio je jedan od rijetkih autora koji je bio osobno prisutan kad su nacisti 1933. godine palili knjige, uključujući i njegove. Godine 1943. posve mu je zabranjeno pisanje.

Poslije rata Kästner se odselio u München. Postao je urednik časopisa «Die neue zeittung» iz Münchena, te osnivač dječjeg časopisa «Pingvin». Njegove su knjige ponovno postale vrlo popularne i prevode se na sve jezike. Pisao je i epigrame i drame.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.