“U kontekstu diskursa o ljudskim pravima, pozivanjem na šerijat kao na izvor univerzalnih ljudskih prava, šerijat postaje višestruki nadnacionalni zakon na koji se ne odnose norme međunarodnih ugovora, konvencije i deklaracije bez obzira na to što su islamske zemlje potpisnice tih istih dokumenata. Dodatni problem stvara i činjenica da muslimane među ostalim dijeli rasprava je li šerijat Bogom dan ili je proizvod ljudske interpretacije. Ta rasprava jedna je od tema u središtu ove knjige, a oslanjajući se na progresivnu islamsku misao ukazujem na to kako šerijat nikada nije bio namijenjen da bude zakonik ili zakon na koji se oslanjaju deklaracije ljudskih prava. Reza Aslan objašnjava: „Argument da šerijat crpi svoju božansku prirodu iz svojega prvog i primarnog izvora Kur’ana pada u vodu kada se spozna to da Kur’an, za razliku od Tore, nije knjiga zakona.” 

Autorica je u knjizi "Islam i ljudska prava" pokazala mnogostrukost islamske misli, koju se ni o kojoj temi, pa tako ni o osjetljivoj temi ljudskih prava, ne može shvatiti pojednostavljeno, u crno-bijelom kontrastu. Ajla Čustović baveći se temom ljudski prava u kontekstu islama otvara uvid u postojanje žustre polemike unutar samoga islama, osvjetljuje neke razlike u tumačenjima islamskih svetih tekstova, te islamsku misao o temi ljudskih prava čitatelju – možda po prvi put na hrvatskom jeziku – predstavlja s naglaskom na njezino bogatstvo i unutarnje napetosti, a ne na kontroverznosti. Postoje, dakako, i kontroverzna shvaćanja koja autorica ne izbjegava, nego adresira i objašnjava. Ova knjiga nije pisana sa stajališta kritičnosti prema islamu, ali ni sa stajališta plitke apologetike. Ovo je ozbiljna studija u kojoj su osjetljiva pitanja obrađena na osjetljiv način.

Iz recenzija:

“Knjiga Islam i ljudska prava predstavlja pionirsku studiju unutar hrvatskih društvenih znanosti s obzirom na to da važna tema islama i ljudskih prava do sada unutar naše znanstvene zajednice nije diskutirana na ovako obuhvatan način. Pozicija koju autorica brani je ona progresivne islamske misli koja se ne temelji na pukoj prilagodbi temeljnih vrijednosti islama liberalnom poimanju ljudskih prava, već poziva na otvoreni dijalog (otvorenu razmjenu) između liberalne i islamske tradicije o temeljima i sadržaju univerzalnih ljudskih prava. Takva strategija, naravno, podrazumijeva spremnost obje tradicije mišljenja da uvaže argumente druge strane, te da prilagode neke od svojih vlastitih argumenta s ciljem postizanja konsenzusa oko ljudskih prava koja bi se time približila idealu univerzalnosti”. – prof. dr. sc. Enes Kulenović

“Ovakve knjige nema u Hrvatskoj. Dijalog dvaju različitih shvaćanja ljudskih prava višestruko nadmašuje okvir teorijsko-teološke rasprave i postavlja pitanja suživota uzajamnog respekta pojedinaca i grupa koje na značajno različit način razumiju smisao ljudskog života. Tema je relevantna i ostat će relevantna još godinama te će buditi interes kako znanstvene tako i šire javnosti. Vrijednost ove knjige nalazi i u činjenici što se zadržava na proceduralnim normativnim rješenjima: čitatelju i čitateljici nudi postupke i procedure kojima bi se dijalog između različitih tradicija mišljenja oko ideje univerzalnih ljudskih prava trebao odvijati, bez da pokušava nametnuti sasvim konkretna rješenja kojima bi takva vrsta dijaloga trebala rezultirati. Sama tema, kao i teza o otvorenoj razmjeni koju autorica zagovara u radu, neizbježno zahtijeva multidisciplinarne uvide iz područja teologije, povijesti, epistemologije i komparativnih religijskih studija. Kao dodatnu vrijednost ove knjige potrebno je spomenuti da se radi o temi koja je, u kontekstu hrvatske politologije, pionirska”. – prof. dr. sc. Zoran Kurelić

Ajla Čustović rođena je 1986. godine u Sarajevu. Prva dva razreda osnovne škole završava u Libiji, a nastavlja u Zagrebu, gdje je završila i srednju školu. Diplomski studij novinarstva upisala je 2005. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a završava ga 2010. godine i potom upisuje sveučilišni poslijediplomski studij Vanjske politike i diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je završila 2012. godine i stekla titulu sveučilišne specijalistice za vanjsku politiku i diplomaciju. Poslijediplomski doktorski studij (smjer Politička teorija) upisuje 2012. godine, završava ga 2020. godine. Nakon uspješno završenog doktorskog studija, 2021. godine upisuje Jednogodišnji studij Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji završava 2022. godine. Zbog doktorske disertacije, tečno je naučila arapski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.