A što ako su oni koji čine zlo previše moćni? Ako iza njih stoje politika, bogatstvo i obiteljske veze? Ako ih štiti povijest, ako je svijet jednostavno uređen tako da im ne možeš ništa?

Iza Melchora Marína dva su kratka života. Jedan je proveo na ulicama Barcelone, kao sin prostitutke i vojnik narkokartela, a drugi u Terri Alti, kao policajac-heroj iz terorističkog napada u Cambrilsu, legenda koja se sklonila u zavjetrinu. Jedino što te živote povezuje ubojstva su koja su ih okončavala. Prvi je Melchor umro kad su mu neznanci iz skupog automobila mučili i okrutno ubili majku, a drugi kada je ubijena Olga, žena koja je smirila bijes u njemu i naučila ga voljeti.

Treći život Melchor Marín odlučio je živjeti za svoju kćer Cosette. Već nekoliko godina mir traži u knjigama i čitanju, ali kada ga bivši kolega pozove da mu pomogne razriješiti osjetljivi slučaj ucjene kontroverzne gradonačelnice Barcelone, grad u kojemu je odrastao podsjetit će ga na mrak koji skriva iza svojega lijepog, vješto našminkanoga lica.

"Neovisnost" Javiera Cercasa triler je koji recentnu političku povijest Katalonije prikazuje kao dobro nam poznati ples elita i onih koji ih slijede, vječnih pobjednika i gubitnika. Neovisnost, ta velika riječ u čijoj se sjeni često kriju cinizam i populizam, neobuzdane ambicije i želja za bogatstvom, u bijesnoj potrazi Cercasova junaka pokazat će i svoje drugo značenje: moć pojedinca da razmišlja i djeluje samostalno, tražeći pravdu, koja možda nije dostižna, ali od koje se ne smije odustati.

Javiera Cercasa smatram jednim od najboljih pisaca španjolskoga jezika. – Mario Vargas Llosa, El País

Cercasova djela zavode i provociraju, jer ovaj profesor književnosti ima snažnu, gotovo militantnu ideju o romanu, predmetu koji čitatelja tjera ne samo da se zabavi već i da si postavlja pitanja o sebi i svijetu oko sebe. – La Stampa

Javier Cercas, jedan od najcjenjenijih suvremenih španjolskih pisaca, rođen je 1962. u Ibahernandu. Na Sveučilištu u Geroni predavao je španjolsku književnost i stalni je suradnik katalonskog izdanja dnevnika El Paísa. Autor je zapaženih zbirki pripovjedaka, knjiga eseja i više hvaljenih romana. Svjetski uspjeh postigao je romanom "Salaminski vojnici", koji je ubrzo po objavljivanju 2001. nagrađen Nagradom katalonske udruge knjižara Premi Llibreter, nagradom Premio Ciutat de Barcelona, nagradom žirija pisaca Premio Salambó, nagradama Premio de la Crítica de Chile, Premio Qué Leer, Premio Extremadura i Premio Grinzane-Cavour te u Velikoj Britaniji nagradom Independent Foreign Fiction Prize. Roman je prodan u više od pola milijuna primjeraka u Španjolskoj i preveden na više od petnaest jezika. David Trueba prema njemu je snimio istoimeni film.

Hrvatsku čitateljsku publiku nastavio je osvajati romanima "Brzina svjetlosti" (2005.), "Anatomija jedne pobune" (2009.), "Prevarant" (2014.), "Zakoni granice" (2012.), "Vladar sjena" (2017.), "Terra Alta" (2021), "Neovisnost" (2022.) te "Dvorac Modrobradoga" (2024.). Živi i piše u Barceloni.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.