"Teška ljeta" Božice Jelušić biografski su roman-esej o traženju emocionalnog utočišta i prisjećanju na suvremenike koji su bili oslonci, prijatelji i nadahnuće. Fluentan, živ i gust tekst traži pomnu usredotočenost, a vodi priču o djetinjstvu u provinciji te o zagrebačkim umjetničkim krugovima sedamdesetih i ranih osamdesetih godina u kojima je pjesnikinja stjecala spisateljsko samopouzdanje među uzorima i umjetnicima koji su je inspirirali.

"Iza nas je postojao Woodstock, ispred nas zlatne sedamdesete kad se svijet mogao dohvatiti rukom, i svatko je ponešto znao ili slutio, grabeći svoju priliku," piše Božica Jelušić, vraćajući se u doba kad je raspravljala o poeziji sa svojim literarnim uzorom Z.G., a vikende provodila s mističnom V., čije "Brdo iza oblaka" čeka objavljivanje. 

Likovima koji se pojavljuju u romanu ne navode se puna imena, već su na kraju knjige dodane njihove biografije. Uz impresivan stil i dominantne protagoniste, roman "Teška ljeta" svjedoči kako su mladi umjetnici međusobno pronalazili suvremenike koji će ih nadahnuti – kako su se prepoznavali, što su nalazili jedni u drugima, kako su djelovali jedni na druge, brusili kriterije i odmjeravali svoje visoke ambicije i aspiracije? Koga u svojoj sredini respektira pjesnikinja koja prevodi SylvijuPlath i Virginiju Wolf, s kim razgovara i o čemu, tko je njezina inspiracija, emocionalna podrška i umjetnički orijentir? 

"Teška ljeta" teško je nazvati romanom, prije svega je riječ o hibridnoj formi temeljno esejističke vokacije kroz čija se vrtloženja prati rast, traganje i formiranje protagonistice - ustvrdila je Ines Franić u svom prikazu. Kako u recenziji zapaža Božica Brkan, poetesi je u "Teškim ljetima" ipak ključan pojam posljednje slobode. "Umornoj školnici u godinama koja vuče plastične vrećice i gura bicikl (da se barem na nešto u životu može osloniti), kojoj ne staju na zebri u njenom malome gradu, a ona je kao u radijskoj emisiji Arisa Angelira čovjek 20. stoljeća nespremna na promjene, neshvatljiva svijetu, pa i najbliskijima, koji neprestano očekuju da konačno odraste, ona koja je sve vidjela i sve doživjela, koju nije strah više ni od čega, želi svoje vrijeme iskoristiti na najbolji način." 

Lada Žigo Španić primjećuje uzbudljivost maestralno napisane knjige i ističe tri kraja romana koja personifciraju tri kralja koji donose darove: "Na koncu ostaje nada, ona koju donose tri kralja još u djetinjstvima – jednu donosi Gašpar, kralj svjetla i čuvar blaga, drugu donosi Melkior, zaštitnik putnika, treću donosi Baltazar, zaštitnik fizičkog i mentalnog zdravlja."

A Nives Franić ističe da se autorica "uranjanjem u analiziranja, emocionalna jaružanja, ponorna svrdlanja približila se pripovijedanju Annie Ernaux, prije svega temeljnim nastojanjem da pisanjem dosegne sam ekstrakt života, obnavljajući vitalizam, 'zadnju slobodu', smionost, a onda i traganjem koje reflektira kako su sebstvo i društvo uvijek isprepleteni jer osobno iskustvo prožima i društveni i politički smisao.

Božica Jelušić je rođena u 16. prosinca 1951. u Pitomači. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika, nositeljica je Fullbrightove stipendije. Popis njenih životnih postignuća je podugačak. Profesionalno se bavila s pedagoškim radom, novinarstvom i galerijskom djelatnošću. Doprinos zajednici dala je i društvenim i političkim radom, aktivizmom u ekologiji, kulturnom animacijom, a ponajviše književnošću, koja ju do danas najcjelovitije definira. 

Rezultat, koji nije konačan, od 66 objavljenih knjižnih naslova i preko 4000 katalogiziranih bibliografskih jedinica, nastao u 50 godina stvaranja, začet je u ranim književnim počecima, kad Božica, kao 22-godišnja studentica, osvaja prestižnu nagradu "7. sekretara SKOJ.-a" za zbirku pjesama "Riječ kao lijepo stablo". Od tada se njezin književni put razvija postojano i nezaustavljivo. Piše gotovo sve vrste književnih žanrova: poeziju, putopise, kratke priče, crtice, romane, eseje, slikovnice, osvrte i recenzije, stručne članke, književne kritike.

Piše na standardnom književnom jeziku i jedna je od perjanica kajkavskog književnog izričaja u poeziji i prozi. Mnoge su joj pjesme uglazbljene. Dobitnica je brojnih nagrada za književnu izvrsnost među kojima su "Fran Galović", "Katarina Patačić" i "Tin Ujević".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.