U ovoj knjizi ništa nije kao obično: tu zec gleda na sat, dijete se pretvara u prase i šljunak u kolačiće, cvijeće govori, šahovske figure su žive, a vrijeme može stati na pet poslijepodne. Sve to na svoje je oči vidjela i doživjela Alica, a doživjet ćete i vi kad s njom otputujete u Zemlju čudesa i izokrenuto kraljevstvo Iza zrcala.

Obje je knjige napisao Charles Dodgson, poznatiji kao Lewis Carrol, koji je priču o Alici u Zemlji čudesa smislio za zabavu malenoj Alice Lidell, kćeri svojeg prijatelja s Oxforda. Knjigu je objavio 1865., a šest godina poslije odveo je Alicu s onu stranu zrcala u nove pustolovine. Nenadmašne ilustracije djelo su Johna Tenniela, a hrvatski prijevod Antuna Šoljana, prvi put objavljen prije gotovo četiri desetljeća, i sam je stekao status klasika.

Lewis Carroll, pravog imena Charles Lutwidge Dodgson, rodio se u dobrostojećoj obitelji. Studirao u Oxfordu, gdje je predavao matematiku do 1881., unatoč problemima s mucanjem. Prema pričama koje ga prate bio je sramežljiv u tolikoj mjeri da je svoje ruke prekrivao crnim rukavicama. Svoje najpoznatije djelo "Alicu u Zemlji čudesa" (Alice's Adventures in Wonderland, 1865) stvorio je za zabavu skupini djece, a posvetio ju je Alici Liddell, jednoj od kćeri dekana oxfordskoga Christ Collegea.

Iznenadni uspjeh knjige popratio je i sljedeću knjigu o Alici, "Kroz ogledalo i što je Alica tamo našla" ("Through the Looking Glass and What Alice Found There", 1871). U njoj je stvoren razigrani svijet u kojem je zbilja prikazana kao u izvrnutom zrcalu. Sve se u njoj odvija od kraja prema početku, pa se ističe njezina nepredvidljivost i grotesknost.

Nakon toga Carroll piše herojsku poemu "Lov na snarka" ("The Hunting of the Snark", 1876), "Rima? i Razum?" ("Rhyme? and Reason?", 1883), "Silvija i Bruno" ("Sylvie and Bruno", 1889) i ostalo, ali bez večeg uspjeha.

Svojim je iracionalnim i zaigranim načinom motivacije likova i događaja Carroll unio preokret u englesku dječju književnost i, stavljajući igru koja je sebi svrhom na prvo mjesto, ugrozio njezin pedagoški kanon. No, njegov iracionalni svijet fantastična je parodija stvarnosti koju do kraja mogu shvatiti samo odrasli; pripada, stoga, više našem dobu nego viktorijanskom svijetu, u kojem su njegove pretpostavke bile preuranjene.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.