Kristina Urbanc
Izazovi socijalnog rada s pojedincem
- Nakladnik: Alinea
- 12/2005.
- 172 str., meki uvez
- ISBN 9531801347
- Cijena: 10.62 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Kako globalizacija sustavno utječe na sve razine nekog društva (od razine lokalne zajednice do državne razine) tako se mijenjaju obilježja i rasprostranjenost problema kao što su obespravljenost, socijalna isključenost, siromaštvo, izbjeglištvo, invaliditet itd. Od socijalnih se radnika i radnica očekuje ne samo da budu upoznati s "novim" poteškoćama profesionalne prakse već da, zajedno s korisnicima, istraže postojeće resurse u zajednici i potraže kreativna rješenja.
Iz tih razloga socijalni radnici trebaju sve više voditi računa o tome da budu u tijeku s aktualnim zbivanjima, da se kontinuirano obrazuju te da, koliko je god to moguće, internacionaliziraju svoje obrazovanje. To znači da više nego ikad u povijesti socijalnog rada trebaju razvijati osjetljivost i toleranciju na različitosti i upoznavati te različitosti, prije svega učeći strane jezike, čitajući inozemnu literaturu, razmjenjujući iskustva s kolegama iz drugih sredina, sudjelujući na stručnim i znanstvenim skupovima.
(...) Knjiga je podijeljena u pet tematskih cjelina sa sljedećim naslovima: Opći dio, Važniji pojmovi i teme u suvremenom socijalnom radu, Proces planiranih promjena, Izazovi suvremene prakse socijalnog rada te Zaključak.
U Općem dijelu je ukratko prikazan povijesni razvoj socijalnog rada kao profesije s tri različita aspekta: iskustava dobrotvornih organizacija, maloljetničkog sudstva i medicine. Slije poglavlje u kojemu je, kroz različita određenja socijalnog rada, također moguće dobiti uvid u razvoj ove profesije s posebnim naglaskom na metodološku razinu rada s pojedincem. Na kraju ove cjeline je poglavlje o pojavi sistemskog pristupa i promjenama koje je to donijelo u odnosu prema prijašnjim teorijskim pristupima, značaju sistemskog pristupa za praksu socijalnog rada te koncepciji rizika i otpornosti u okviru ekološke multisistemske perspektive.
Drugi dio se odnosi na utvrđivanje značenja pomoći, vrijednosti i etiku socijalnog rada, komunikaciju, protudiskriminacijsku praksu te važnost zagovaranja i samozagovaranja. Posebno je opženo poglavlje o komunikaciji gdje se obrađuju empatičke i ekspresivne komunikacijske vještine, vrste pitanja, neverbalna komunikacija, povratna informacija kao i neki novi pojmovi u praksi socijalnog rada kao što su monološki i dijaloški razgovor socijalnog radnika i korisnika.
U trećemu dijelu je obrađen proces planiranih promjena prema pojedinim fazama. Ovaj dio počinje osvrtom na važnost pozitivnog odnosa između socijalnih radnika i korisnika a nastavlja se opisom faza: inicijalnog kontakta, socijalne procjene, postavljanja ciljeva, planiranja i provođenja aktivnosti, evaluacije te završavanja procesa planiranih promjena. Navedeni primjeri su proizašli iz prakse socijalnih radnika, uglavnom dugugodišnjih suradnika Studijskog centra socijalnog rada, studenata socijalnog rada i autorice.
Četvrti dio knjige se odnosi na neke aktualne izazove socijalnog rada koji pokrivaju područja različitih modela prakse (profesionalnog, birokratskog te radikalnog odnosno modela osobne predanosti), sukoba kontrole i skrbi te ustaljenih vjerovanja koja se gotovo u vidu mitova pojavljuju i prenose o socijalnom radu i pomagačkim profesijama uopće.
Zaključno se poglavlje sastoji od kratkog pregleda paradigmatskih promjena koje su obilježile praksu, teoriju i obrazovanje socijalnih radnika.
***
Kristina Urbanc je rođena 1967. u Zagrebu, gdje se školovala i završila studij socijalnog rada. Magistrirala je 1995., a doktorirala 1999. na Edukacijko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se supervizijom u psihosocijalnom radu i obiteljskom terapijom te se kontinuirano educira iz tih područja. Od 1993. je zaposlena u Studijskom centru socijalnog rada gdje predaje više kolegija na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, od kojih je jedan i Socijalni rad s pojedincem. Udana je i majka jednog dječaka i dviju djevojčica.
Iz tih razloga socijalni radnici trebaju sve više voditi računa o tome da budu u tijeku s aktualnim zbivanjima, da se kontinuirano obrazuju te da, koliko je god to moguće, internacionaliziraju svoje obrazovanje. To znači da više nego ikad u povijesti socijalnog rada trebaju razvijati osjetljivost i toleranciju na različitosti i upoznavati te različitosti, prije svega učeći strane jezike, čitajući inozemnu literaturu, razmjenjujući iskustva s kolegama iz drugih sredina, sudjelujući na stručnim i znanstvenim skupovima.
(...) Knjiga je podijeljena u pet tematskih cjelina sa sljedećim naslovima: Opći dio, Važniji pojmovi i teme u suvremenom socijalnom radu, Proces planiranih promjena, Izazovi suvremene prakse socijalnog rada te Zaključak.
U Općem dijelu je ukratko prikazan povijesni razvoj socijalnog rada kao profesije s tri različita aspekta: iskustava dobrotvornih organizacija, maloljetničkog sudstva i medicine. Slije poglavlje u kojemu je, kroz različita određenja socijalnog rada, također moguće dobiti uvid u razvoj ove profesije s posebnim naglaskom na metodološku razinu rada s pojedincem. Na kraju ove cjeline je poglavlje o pojavi sistemskog pristupa i promjenama koje je to donijelo u odnosu prema prijašnjim teorijskim pristupima, značaju sistemskog pristupa za praksu socijalnog rada te koncepciji rizika i otpornosti u okviru ekološke multisistemske perspektive.
Drugi dio se odnosi na utvrđivanje značenja pomoći, vrijednosti i etiku socijalnog rada, komunikaciju, protudiskriminacijsku praksu te važnost zagovaranja i samozagovaranja. Posebno je opženo poglavlje o komunikaciji gdje se obrađuju empatičke i ekspresivne komunikacijske vještine, vrste pitanja, neverbalna komunikacija, povratna informacija kao i neki novi pojmovi u praksi socijalnog rada kao što su monološki i dijaloški razgovor socijalnog radnika i korisnika.
U trećemu dijelu je obrađen proces planiranih promjena prema pojedinim fazama. Ovaj dio počinje osvrtom na važnost pozitivnog odnosa između socijalnih radnika i korisnika a nastavlja se opisom faza: inicijalnog kontakta, socijalne procjene, postavljanja ciljeva, planiranja i provođenja aktivnosti, evaluacije te završavanja procesa planiranih promjena. Navedeni primjeri su proizašli iz prakse socijalnih radnika, uglavnom dugugodišnjih suradnika Studijskog centra socijalnog rada, studenata socijalnog rada i autorice.
Četvrti dio knjige se odnosi na neke aktualne izazove socijalnog rada koji pokrivaju područja različitih modela prakse (profesionalnog, birokratskog te radikalnog odnosno modela osobne predanosti), sukoba kontrole i skrbi te ustaljenih vjerovanja koja se gotovo u vidu mitova pojavljuju i prenose o socijalnom radu i pomagačkim profesijama uopće.
Zaključno se poglavlje sastoji od kratkog pregleda paradigmatskih promjena koje su obilježile praksu, teoriju i obrazovanje socijalnih radnika.
***
Kristina Urbanc je rođena 1967. u Zagrebu, gdje se školovala i završila studij socijalnog rada. Magistrirala je 1995., a doktorirala 1999. na Edukacijko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se supervizijom u psihosocijalnom radu i obiteljskom terapijom te se kontinuirano educira iz tih područja. Od 1993. je zaposlena u Studijskom centru socijalnog rada gdje predaje više kolegija na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, od kojih je jedan i Socijalni rad s pojedincem. Udana je i majka jednog dječaka i dviju djevojčica.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
