Ines Prica
Tea Škokić
Tea Škokić
Split i drugi : Kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi
- Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku
- 06/2007.
- 214 str., meki uvez
- ISBN 9789536020416
- Cijena: 13.14 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Vrijedno znanstveno djelo koje u domaću humanistiku unosi nova interdisciplinarna križanja kulturalnih studija, kulturne antropologije i etnologije, te postkolonijalnih i etnomuzikoloških pristupa.
Zahvaljujući širini tematskih uporišta i uočenih fenomena suvremene (te manjim dijelom povijesne) kulture Splita i njegovog zaleđa čije se značenje stalno stječe i mijenja, te epistemološkoj primjerenosti i profiliranosti analitičkog aparata – djelo je vrijedan doprinos drugoj i drukčijoj antropologiji Mediterana.
Brojnošću nalaza, komentara i zanimljivih opservacija, ovo djelo potvrđuje i elaborira postavku sociologa Dražena Lalića da “se predstava identiteta u nas ponajviše zbiva između metropole i drugoga grada po veličini kao vrhunskih simbola ovdašnjeg sjevera i juga, našega kontinenta i priobalja, Srednje Europe i Mediterana”.
(iz recenzije Dr. sc. Renata Jambrešić Kirin )
Jedanaest tekstova (uz uvodnik kourednice Ines Prica), od kojih su neki prije pet godina već izloženi na istoimenom znanstvenom skupu održanom u Splitu, sagledava dalmatinsku metropolu iz najrazličitijih uglova, neophodnih za “kulturološko” razumijevanje njena fenomena u svim ponuđenim relacijama, što ih precizno sugerira već i sam naslov.
Samorazumljivost Splita, njegove unutarnje tenzije i antagonizmi, odnosi spram zaleđa, ali i škakljivost sučeljavanja “splitskog i zagrebačkog diskursa”, koji se, kako saznajemo, u pravilu ipak mogu uspješno pomiriti “s ishodom heurističke vedrine”, ne predstavljaju, međutim, tek puki repetitorij pretpostavljenog splitskog identiteta, već sa specifičnih gledišta osvjetljavaju i neke bitne aspekte hrvatske svakodnevice, obilježene pojmovima lokalnosti i globaliteta, centra i periferije, zahvaćenih kroz niz općih mjesta tradicionalne i popularne kulture, od lakih nota do urbanih supkultura, od nogometnih mitova do Feralova humora, od idealiziranih “kolijevki zapadne civilizacije” do kartografije interneta ili, što nije baš nevažno, prehrane kao modusa suživota u regiji.
(Boris Perić)
Zahvaljujući širini tematskih uporišta i uočenih fenomena suvremene (te manjim dijelom povijesne) kulture Splita i njegovog zaleđa čije se značenje stalno stječe i mijenja, te epistemološkoj primjerenosti i profiliranosti analitičkog aparata – djelo je vrijedan doprinos drugoj i drukčijoj antropologiji Mediterana.
Brojnošću nalaza, komentara i zanimljivih opservacija, ovo djelo potvrđuje i elaborira postavku sociologa Dražena Lalića da “se predstava identiteta u nas ponajviše zbiva između metropole i drugoga grada po veličini kao vrhunskih simbola ovdašnjeg sjevera i juga, našega kontinenta i priobalja, Srednje Europe i Mediterana”.
(iz recenzije Dr. sc. Renata Jambrešić Kirin )
Jedanaest tekstova (uz uvodnik kourednice Ines Prica), od kojih su neki prije pet godina već izloženi na istoimenom znanstvenom skupu održanom u Splitu, sagledava dalmatinsku metropolu iz najrazličitijih uglova, neophodnih za “kulturološko” razumijevanje njena fenomena u svim ponuđenim relacijama, što ih precizno sugerira već i sam naslov.
Samorazumljivost Splita, njegove unutarnje tenzije i antagonizmi, odnosi spram zaleđa, ali i škakljivost sučeljavanja “splitskog i zagrebačkog diskursa”, koji se, kako saznajemo, u pravilu ipak mogu uspješno pomiriti “s ishodom heurističke vedrine”, ne predstavljaju, međutim, tek puki repetitorij pretpostavljenog splitskog identiteta, već sa specifičnih gledišta osvjetljavaju i neke bitne aspekte hrvatske svakodnevice, obilježene pojmovima lokalnosti i globaliteta, centra i periferije, zahvaćenih kroz niz općih mjesta tradicionalne i popularne kulture, od lakih nota do urbanih supkultura, od nogometnih mitova do Feralova humora, od idealiziranih “kolijevki zapadne civilizacije” do kartografije interneta ili, što nije baš nevažno, prehrane kao modusa suživota u regiji.
(Boris Perić)
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
