Poznato je da se kršćanstvo širilo najprije po gradovima, pa su stara vjerovanja i običaji bili dugo čuvani po selima. Prema latinskom nazivu za selo pagus, ti su se relikti počeli nazivati poganstvo, i krivo dobivati negativnu konotaciju. Marija Novak, otkrivajući te relikte u hrvatskoj folkloristici, otkriva i njihovo bogatstvo i raznolikost, i pokazuje njihovu kompatibilnost s kršćanstvom.
(Vladimir Horvat)


Marija Novak se u svojim istraživanjima posebno zanima za kultnu pozadinu folklorne tradicije, bilo da su teme vezane uz životne običaje ili usmenu, odnosno plesnu tradiciju ili pjesme. Ova njezina knjiga je rezultat mnogih godina istraživačkog rada. U Predgovoru ove knjige autorica kazuje da ju je taj interes doveo do potrebe da analizom raznih sfera narodnog folklornog izraza pokuša odgonetnuti ono što nije mogla otkriti u dosada poznatim radovima etnologa i folklorista o tim temama. Ona odgonetava arhaične ostatke iz kulture "koja tinja u pojedinim segmentima suvremenog života".
(Vesna Čulinović-Konstantinović)


To je široko zacrtana sinteza, zasnovana na temeljitom folklorističkom istraživanju, koje se znatnim dijelom zasniva na terenskom radu same autorice, a drugim dijelom na njezinu obuhvatnom poznavanju relevantne folklorističke literature. Ta je studija, dakle, plod dugogodišnjeg rada i trajnog interesa usmjerenoga na tragove pretkršćanskih obreda i vjerovanja u hrvatskim narodnim običajima.

Studija polazi od takvih tragova. Dokumentirano opisuje relevantne običaje, temeljito ih analizira, utvrđuje tragove pretkršćanskog nasljeđa u njima i od tih elemenata postupno gradi cjelovito zdanje mitske slike svijeta, shematičan obris jednoga njezina ulomka dakako, jer više od toga i nije moguće postići, pogotovu nije bez primjene metode rekonstrukcije tekstova, koja po naravi stvari ostaje izvan vidokruga ove autorice. Ona to svoje razlaganje vodi suvislo, dosljedno i vrlo smisleno, pa je slika koju je zacrtala u glavnim svojim potezima uvjerljiva, a folkloristički materijal koje je pri tome prikupljen, raspoređen i analiziran predstavlja valjano pripravljena vrela i dobro polazište za daljnja istraživanja i rekonstrukcijske zahvate...

To je vrijedan i vrlo ozbiljan prinos mukotrpnom istraživanju pretkršćanske vjere naših predaka, a baca i novo svjetlo na pojave hrvatske predajne kulture kakva je došla do naših dana te je još pristupačna terenskomu istraživanju. Po svem tome rukopis koji se ovdje razmatra predstavlja vrlo solidan folkloristički prinos, koji daleko prelazi okvir samoga opisivanja i uspoređivanja narodnih vjerovanja i običaja. Sav je usmjeren na mitske predodžbe i sadržaje što se u njima razaznaju. Ta je folklorna predaja hrvatska, pa autorica sasvim opravdano govori o hrvatskoj mitologiji. Njoj je, dakako, također jasno da su te pretkršćanske mitske predodžbe slavenske, upravo praslavenske, te da ih treba gledati u tom okviru...

Najvrjedniji prinos knjige bogatstvo je folklorističkih detalja i oštroumno provedena poredba među njima... Nema pak dvojbe da je ovo djelo Marije Novak važan prinos istraživanju slavenskoga poganstva i po tome prvotne vjere Hrvata na temelju folklorne građe, da donosi relevantne rezultate i da priprema i potiče daljnja istraživanja.
(Radoslav Katičić)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.