Tema egzila stara je koliko i globalna kultura. Još od Sofoklova Edipa i Homerova Odiseja, preko Dantea i Conrada, pa sve do Guillerma Cabrere Infantea i Edwarda Saida o egzilu se govori kao o stanju koje je "gore od smrti".

"Odisejev pas" Nikole Petkovića sastoji se od niza cjelina koje se vrte oko egzila kao fizičkog izmještenja lirskoga subjekta do egzila koji se očituje unutar prostora psihe, tj. doživljajnosti povratnika. Egzil je pretpostavka fizičke dislociranosti i udaljenosti od matične kulture, odnosno stanje svijesti za koje je argentinski (samo)izgnanik J. Cortázar rekao da "samo pisac koji živi u vlastitoj domovini proživljava istinsku dimenziju egzila".

Poezija ovdje tretira oblike i pojavnosti izgnanstva koji sadrže i samo-izgnanstvo, preventivno izgnanstvo, kao i nemogućnost odlaska od sebe. U prvima, lirski subjekt se tretira kao deteritorijalizirano biće, kao nomad, dok ga se kod potonjeg vidi kao biće (vlastita) tla čija je egzistencija zadana svojevrsnim uzemljenjem, dakle prostorom kao suštinskom odrednicom.

Preko fragmentarne narativnosti ispresijecane s opisnom funkcijom njegove poetike, Petković nastoji ukazati i na određenu mješavinu politike čežnje na osobnoj, lokalnoj razini, i čežnje za politikom na kolektivnoj, globalnoj razini. Ako je lirski subjekt politiziran po svojoj pripadnosti svijetu, kojemu (zauzvrat) pripada svijet kao stanište, onda se (kao antipod) tome suprotstavlja općenita, globalna čežnji za politikom, čije dinamike iz svojih okvira isključuju pojedinačno ljudsko biće sa svim njegovim potrebama, nadama, odgovornostima i očekivanjima.

Nikola Petković (Rijeka, 20. svibnja 1962.), hrvatski književnik, sveučilišni profesor, književni kritičar i publicist. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao u Sjedinjenim Američkim Državama i predavao na više tamošnjih sveučilišta. Od 2003. predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje je profesor na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za kulturalne studije. Predaje na postdiplomskom studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na postdiplomskom studiju Identiteti Europe Fakulteta političkih znanosti. Predsjednik Hrvatskog društva pisaca od 2011. do kraja siječnja 2018.

U književnosti se javio 1980-ih s generacijom okupljenom oko časopisa Quorum koja se formirala na principima individualnosti, teorijske osviještenosti i intermedijalnosti. Objavljuje u domaćim i inozemnim listovima, zbornicima i književnim časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.