Nedjeljko Fabrio
Orfejeva djeca
- Nakladnik: V.B.Z.
- 03/2008.
- 396 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532018165
- Cijena: 33.18 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Sabrani tekstovi o opernoj umjetnosti.
Kronika, 1986-2006: Beč, Berlin, Bratislava, Osijek, Rijeka, Rim, Split, Sydney, Toronto, Zagreb.
»Bijahu odrasli na belkantu kojega se zvuždukalo dok se na sušilu raspoređivalo i vješalo rublje, dok se za posnu večeru trijebilo zelenje od korova i crvića ili, jutrom, sapunalo bradu. Desetljećima su u gradu gostovale staggione, iz Italije, ljudski su životi klijali, bubrili, gasnuli u dubokom uvjerenju kako na svijetu, kad je riječ o glazbenom kazalištu, ne postoji ništa drugo nego talijanska opera buffo sa svojim Don Bartolima i Don Pasqualeima, sentimentalna građanska poluozbiljna opera s cavatinama i ariosima, i velika herojska opera. Ali ovo što su sada slušali zbunilo ih je, umrtvilo. Ošamutilo. Stajali su na obali zagazivši u vodu beskrajno moćne široke rijeke koja se, iz takta u takt, malo-pomalo, otkrivala pred njima i koja jedva da je ikamo brzala, nego je naprotiv tekla unaokolo, gusta, slojevita, presijavajući se kao nepomična morska dubina za čistoga okomitog ljetnjeg sunca, bez ijednog suvišnog rukavca u koji bi utekla kakva poskočna fraza ili obična, ljudska neozbiljnost, bez ijednog pomaka u prpošnost, negovještaja klika.
To što je Orestea najviše prenerazilo (i što je, jednom davno kasnije, pokušao izložiti Wandi, ali bez ikakva uspjeha jer je umjetnost, pa odatle i sam govor o njoj, za razliku od svega drugog što postoji, na umjetan način napravljen dio prirode što je ovisan o hiru onog koji je tu prirodu voljan stvarati, jednako kao i o hiru onog koji je tu prirodu voljan primati) krilo se u gotovo fizičkom prisuću određene voljne, matematički zbrojive ili oduzimljive, neuhvatljive teksture od zvukovlja, koja se taložila u zraku i koja je nadomještala ne samo Oresteovu dosadašnju predodžbu o glazbi kao krasopjevu, nego i samo zbivanje na pozornici. Uhvatio je, naime, samog sebe kako je uhvaćen glazbom, potom kako je i sam uhvatio glazbu što mu se činila neuhvatljivom i kako mu, naposljetku, više nije stalo do toga razumije li »sadržaj« što pokreće likove i opravdava njihove čine, kao primjerice u prizoru na začaranom jezeru ili u Klingsorovu dvorcu, odnosno dokučuje li uopće i barem malo čar Velikoga petka. Nego mu glazba nametne svoju, unutrašnju sliku (...)«
Nedjeljko Fabrio: "Vježbanje života"
***
Nedjeljko Fabrio rođen je 1937. u Splitu. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Za svoja književna djela dobio je mnoga domaća i strana priznanja i nagrade.
Nedjeljko Fabrio jedan je od reprezentativnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća; svojom autorskom pojavom obilježio je posljednja dva desetljeća naše književnosti. Okušao se u mnogim književnim žanrovima: pisao je drame, pripovijetke, eseje, romane, a posebno su zanimljive njegove glazbene kritike.
Kronika, 1986-2006: Beč, Berlin, Bratislava, Osijek, Rijeka, Rim, Split, Sydney, Toronto, Zagreb.
»Bijahu odrasli na belkantu kojega se zvuždukalo dok se na sušilu raspoređivalo i vješalo rublje, dok se za posnu večeru trijebilo zelenje od korova i crvića ili, jutrom, sapunalo bradu. Desetljećima su u gradu gostovale staggione, iz Italije, ljudski su životi klijali, bubrili, gasnuli u dubokom uvjerenju kako na svijetu, kad je riječ o glazbenom kazalištu, ne postoji ništa drugo nego talijanska opera buffo sa svojim Don Bartolima i Don Pasqualeima, sentimentalna građanska poluozbiljna opera s cavatinama i ariosima, i velika herojska opera. Ali ovo što su sada slušali zbunilo ih je, umrtvilo. Ošamutilo. Stajali su na obali zagazivši u vodu beskrajno moćne široke rijeke koja se, iz takta u takt, malo-pomalo, otkrivala pred njima i koja jedva da je ikamo brzala, nego je naprotiv tekla unaokolo, gusta, slojevita, presijavajući se kao nepomična morska dubina za čistoga okomitog ljetnjeg sunca, bez ijednog suvišnog rukavca u koji bi utekla kakva poskočna fraza ili obična, ljudska neozbiljnost, bez ijednog pomaka u prpošnost, negovještaja klika.
To što je Orestea najviše prenerazilo (i što je, jednom davno kasnije, pokušao izložiti Wandi, ali bez ikakva uspjeha jer je umjetnost, pa odatle i sam govor o njoj, za razliku od svega drugog što postoji, na umjetan način napravljen dio prirode što je ovisan o hiru onog koji je tu prirodu voljan stvarati, jednako kao i o hiru onog koji je tu prirodu voljan primati) krilo se u gotovo fizičkom prisuću određene voljne, matematički zbrojive ili oduzimljive, neuhvatljive teksture od zvukovlja, koja se taložila u zraku i koja je nadomještala ne samo Oresteovu dosadašnju predodžbu o glazbi kao krasopjevu, nego i samo zbivanje na pozornici. Uhvatio je, naime, samog sebe kako je uhvaćen glazbom, potom kako je i sam uhvatio glazbu što mu se činila neuhvatljivom i kako mu, naposljetku, više nije stalo do toga razumije li »sadržaj« što pokreće likove i opravdava njihove čine, kao primjerice u prizoru na začaranom jezeru ili u Klingsorovu dvorcu, odnosno dokučuje li uopće i barem malo čar Velikoga petka. Nego mu glazba nametne svoju, unutrašnju sliku (...)«
Nedjeljko Fabrio: "Vježbanje života"
***
Nedjeljko Fabrio rođen je 1937. u Splitu. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Za svoja književna djela dobio je mnoga domaća i strana priznanja i nagrade.
Nedjeljko Fabrio jedan je od reprezentativnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća; svojom autorskom pojavom obilježio je posljednja dva desetljeća naše književnosti. Okušao se u mnogim književnim žanrovima: pisao je drame, pripovijetke, eseje, romane, a posebno su zanimljive njegove glazbene kritike.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
